Lepa Brena, omiljena diva stare Jugoslavije, ostaje neuporediva ikona balkanske muzike, čije su dosezi i popularnost na tronu teško nadmašivi za mnoge novopridošle pevače. Tokom zlatnih osamdesetih, ne samo da je osvajala srca publike pesmom, već je postala i filmska zvezda, spuštajući se helikopterom na pozornicu, dok je njen lik oživeo i u obliku popularne Barbie lutke, inspirisane njenim filmskim poduhvatima.
- Unatoč istom glazbenom talentu, brat Lepe Brene gajio je ambicije pjevačke karijere koje nisu bile tako slučajne kao njegova slavna sestra. Ipak, njena obitelj, a posebno brat Faruk i sestra Faketa, uvijek su joj pružali nepokolebljivu podršku. Dok je Faruk svoj talent pokazao u emisiji “Nikad nije kasno” uz bodrenje sestre iz publike, Brena je ta koja je postigla veći profesionalni uspjeh. Njihove zajedničke glazbene sposobnosti čak su dovele do nezaboravnog trenutka na pozornici, gdje su nastupili zajedno.
Nakon Farukove objave da se povlači iz glazbene industrije, Brenu je zapljusnuo val melankolije dok se borila s vlastitim osjećajem krivnje za njegov neostvareni trijumf. “Iako oboje snosimo dio odgovornosti, ja ne mogu a da ne preuzmem teret još više”, priznala je Brena, ostavivši sve u studiju zadivljene njenim riječima.
Veza obitelji Jahić ostala je nepovrijeđena unatoč različitim karijerama. Zapravo, dosljedno su podizali jedni druge u trenucima trijumfa i ujedinjavali se u vremenima nevolja. Ovo druženje je bilo vidljivo i na svadbi Ejuba Jahića, sina Farukova, gdje je upriličeno veselo slavlje. Događaju su prisustvovali Brena, njena braća i sestre te Faketa, koja već duže vrijeme živi u Americi.
BONUS TEKST:
U današnjem svetu, globalizacija je postala ključni faktor koji oblikuje naše živote na mnogo načina. Nekada udaljeni delovi sveta sada su međusobno povezani putem brze komunikacije, trgovine i putovanja. Ova međusobna povezanost donosi brojne prednosti, ali i izazove.
Jedna od najvećih prednosti globalizacije je ekonomska integracija. Slobodna trgovina omogućava zemljama da razmenjuju resurse, robu i usluge, što doprinosi ekonomskom rastu i razvoju. Međunarodne kompanije imaju pristup širem tržištu, dok potrošači imaju priliku da biraju između raznovrsnog asortimana proizvoda i usluga.
Takođe, globalizacija omogućava razmenu ideja, kulture i znanja. Putem interneta i društvenih mreža, ljudi mogu da komuniciraju i sarađuju sa ljudima širom sveta. Ovo otvara vrata za kulturnu raznolikost, međunarodnu saradnju i razvoj novih ideja i inovacija. Mladi ljudi imaju priliku da putuju, studiraju i raduju u inostranstvu, što im omogućava da steknu nova iskustva i perspektive.
Ipak, globalizacija donosi i izazove. Nejednakost između razvijenih i nerazvijenih zemalja postaje sve veća, dok multinacionalne kompanije često dominiraju nad lokalnim tržištima, što može dovesti do gubitka tradicionalnih vrednosti i identiteta. Osim toga, brza integracija može izazvati socijalne tenzije i političke nestabilnosti u nekim delovima sveta.
Klimatske promene su još jedan veliki izazov koji proizilazi iz globalizacije. Povećana proizvodnja i potrošnja dovode do veće emisije gasova sa efektom staklene bašte, što utiče na globalno zagrevanje i ekstremne vremenske uslove. Rešavanje ovog problema zahteva globalnu saradnju i koordinisane akcije svih zemalja.
Uprkos izazovima, globalizacija je neizbežan proces koji može imati pozitivne efekte ako se pravilno upravlja. Važno je da države sarađuju kako bi osigurale da koristi globalizacije budu ravnomerno raspodeljene i da se smanje negativni efekti na ljude i životnu sredinu. Takođe je važno da se očuva kulturna raznolikost i da se podrži održivi ekonomski razvoj kako bi se osigurala prosperitetna budućnost za sve.
