Život Babe Vange uvijek je bio obavijen nečim što se teško objašnjava, tugom i velikim iskušenjima. Iza slavnog imena i njenih proročanstava krije se i sasvim drugačija priča ona o ženi koja je mnogo voljela, ali rijetko bila voljena.
Još kao tinejdžerka, u internatu za slijepu djecu, doživjela je veliku ljubav. Tamo je upoznala mladića iz bogate porodice, kojem se u potpunosti predala. Njihova ljubav bila je čista i nevina, ali splet okolnosti, borba za imovinu i sukobi unutar njegove porodice stali su na put njihovoj sreći. Na kraju, nije se udala za njega, nego za drugog čovjeka, s kojim je živjela dvadeset godina, ali bez istinske strasti.
- Rođena 31. januara 1911. godine, Vangelija Pandeva Surčeva bila je slaba i boležljiva beba. Roditelji Pande i Paraskeva nisu bili sigurni da li će preživjeti, pa su joj ime dali tek nakon dva mjeseca, kada je prvi put zaplakala. Ime Vangelija – „donositeljica dobrih vijesti“ – postalo je simbolična odrednica njenog daljeg života. Ali, umjesto radosti, djetinjstvo joj je donijelo gubitke. Majku je izgubila rano, a kada se otac ponovo oženio, mala Vanga je pala pod vlast maćehe koja nije pokazivala ni trunke nježnosti. Zlostavljanje i obaveze koje nije mogla podnijeti obilježili su njene najranije dane.
Uprkos svemu, djevojčica je već tada pokazivala nešto neobično. Često bi zatvorenih očiju pokušavala pronaći skriveni predmet oslanjajući se samo na dlanove i unutrašnji osjećaj. Iako je porodicu to brinulo, nisu mogli da spriječe njenu upornost. Prava tragedija dogodila se kada je imala dvanaest godina – tada je trajno izgubila vid. Zvanično objašnjenje govorilo je da ju je odnio jak vjetar i zasuo pijeskom u oči, no kasnija istraživanja osporila su ovu priču. Postojale su i mnogo mračnije pretpostavke, koje su ukazivale da je bila žrtva nasilja. Istina nikada nije otkrivena, ali činjenica da nije mogla imati djecu davala je težinu toj verziji.
Sa petnaest godina poslana je u internat za slijepu djecu u Srbiji, što je za nju predstavljalo spas. Tu je naučila da svira i pjeva, a upravo tada upoznala je Dimitra, mladića koji je prepoznao ljepotu njenog glasa. Njihovo prijateljstvo vrlo brzo je preraslo u ljubav. Bio je to prvi put da se osjetila sretnom i željenom. Dimitar je dolazio iz bogate porodice, pa se činilo da će budućnost biti sigurna. Međutim, kada je ostao bez nasljedstva, sve se raspalo. Vanga je željela da se uda za njega, ali njen otac, koji je u tom periodu prolazio kroz lične nevolje, odveo ju je nazad kući. Mladi par je čak pokušao pobjeći, ali ih je policija ubrzo vratila. Tako je završena jedna od najljepših epizoda njenog života.
- Sudbina je kasnije dovela Vangu do drugog muškarca, Dimitra Gušterova, s kojim se vjenčala 1942. godine. Njihov brak trajao je dvadeset godina, ali nije bio zasnovan na pravim emocijama. Prema jednoj verziji, Dimitar je došao kod nje na seansu da sazna sudbinu brata, a prema drugoj, sreo ju je ispred crkve dok je proricala. Kako god bilo, brak je bio više rezultat pritiska i predskazanja nego želje. Naizgled su živjeli skladno, no iza zatvorenih vrata odnos je bio hladan. Ljubavi i nježnosti nije bilo, a ni djecu nisu imali. Nakon rata, Dimitar je počeo da pije i povukao se u sebe, što je dovelo do njegove smrti od ciroze jetre 1962. godine. Vanga ga je žalila, iako je i sama znala da njihov odnos nikada nije bio ono što je priželjkivala.
Jednu posebnu ulogu u njenom životu imao je komšija Ivan Blagoj. Bio je oženjen, ali opsesivno zaljubljen u Vangu. Čak je postao čuvar u njenoj kući kako bi joj bio blizu. Međutim, njegova opsesija se pretvorila u bolest – patio je od manije progonjenja, a to stanje ga je dovelo do samoubistva. Još jedna tužna epizoda utkala se u njen život, potvrđujući koliko je njen emotivni svijet bio pun bola.
Iako nikada nije postala majka u biološkom smislu, Baba Vanga je pronašla način da tu prazninu ispuni. Usvojila je djevojčicu Violetu, a kasnije i dječaka kojem je predviđena rana smrt. On je ipak preživio i Vanga mu je dala ime Dimitar, u čast svog muža. Tako je, na svoj način, ipak stvorila porodicu.
Priča o Vangi nije samo priča o proročici i njenim vizijama. To je i priča o djevojci koja je izgubila djetinjstvo, o ženi koja je voljela samo jednom, o supruzi koja nikada nije bila srećna, i o majci koja je ljubav poklonila usvojenoj djeci. Iza njenog imena krije se ne samo misticizam, već i duboka ljudska tuga. Upravo ta kombinacija bola, snage i čežnje za ljubavlju čini da njena sudbina i danas fascinira ljude širom svijeta.
