Baba Vanga navodno je prorekla svoju smrt. Kaže se da je tačno znala kako će umreti i da je to saznanje dovelo do njenog pijenja. Imala je 85 godina kada je umrla u Sofiji, Bugarska, nedaleko od mesta gde je rođena.
- Malo je poznato, ali Baba Vanga se zapravo borila s rakom dojke. Unatoč dijagnosticiranoj bolesti, nepokolebljivo je odbijala bilo kakvu liječničku pomoć i pri svojoj je odluci ostala nepokolebljiva do kraja.
Nakon nekoliko mjeseci konačno je pristala posjetiti bolnicu u Sofiji, gdje se okupio tim renomiranih stručnjaka koji su jednoglasno zaključili da je operacija neophodna. Međutim, bugarska proročica odlučno je odbila predloženi postupak.Njezin je stalni naglasak bio na ideji da će postojati onoliko dugo koliko joj nalaže svrha unutar ovog carstva. Iako se posvetila pomaganju drugima korištenjem nekonvencionalnih lijekova, nije mogla pružiti istu pomoć vlastitoj dobrobiti.
Kako je Baba Vanga provela svoje posljednje sate?Svjesna da joj se vrijeme bliži kraju, bila je potpuno svjesna da će nadolazeća noć biti njezina posljednja. Vangin daleki rođak, koji je vjerno ostao uz nju do samog kraja, svjedočio je o događajima iz te značajne prilike. Prema ovom svjedoku, proročica je ponizno zatražila čašu vode, mali komad kruha i da se temeljito okupa. Tek nakon što je obavila te potrebe, konačno je izgovorila svoje posljednje riječi.
„U ovom trenutku sve je dobro!Otprilike u devet navečer, Vanga je, možda kako bi umirila članove svoje obitelji, izjavila da su “po nju došla ukazanja”. Samo nekoliko trenutaka prije nego što je sat otkucao deset, Vanga je zapravo izgubila svijest. Specijalisti su odmah poželjeli pregledati njezin mozak, no medicinska sestra je to odlučno zabranila.
U završnoj fazi svog života Vanga je odredila nasljednicu, izuzetnu desetogodišnju djevojčicu iz Francuske. Usprkos tome, početkom 2011. ruske novine objavile su senzacionalne naslove najavljujući povratak Vange.
U neobičnom francuskom selu živi mlada djevojka koja posjeduje vidovnjačke sposobnosti koje bi je potencijalno mogle učiniti nasljednicom Vangine ostavštine. U dobi od sedam godina već je prepoznata kao čudesno dijete, obdareno sposobnošću predviđanja budućih događaja. U početku su njezini roditelji bili skeptični, nisu mogli dokučiti nevjerojatnu točnost predviđanja svoje kćeri. Međutim, uvijek iznova, njezina proročanstva bi se ostvarila, ostavljajući ih zapanjenima.
U strahu od društvene osude i potencijalne zlouporabe njezinog izvanrednog talenta, obitelj je odlučila ovaj fenomen držati skrivenim od svijeta. Djevojčica se povjerila svojim roditeljima otkrivši da je tijekom noćnih susreta posjećuju duhovi pokojnika koji joj odaju informacije o nadolazećim događajima. Zanimljivo, iako nije bila upoznata s fenomenom Vange, mlada je djevojka točno opisala bugarsku gataru koja joj je bila jedna od noćnih “gostiju”.
BONUS TEKST:
Razvoj i Uticaj Interneta na Savremeno Društvo
Internet, globalna mreža koja povezuje milijarde ljudi širom sveta, postao je neizostavan deo svakodnevnog života. Njegov razvoj i uticaj na savremeno društvo su duboki i kompleksni, oblikujući način na koji komuniciramo, radimo, učimo i zabavljamo se. Razumevanje istorije i uticaja interneta pomaže nam da sagledamo kako su se društvene norme i tehnologije promenile u poslednjim decenijama.
Početak Interneta
Internet je svoje korene imao u ranim 1960-im godinama sa razvojem ARPANET-a, mreže koju je finansirala američka vojska. ARPANET je prvobitno zamišljen kao način za povezivanje računara u različitim istraživačkim institucijama kako bi se olakšala razmena informacija. Godine 1973, Vint Cerf i Bob Kahn razvili su protokol za prenos podataka poznat kao TCP/IP, koji je postavio temelje za moderni internet.
Tokom 1980-ih, razvoj tehnologije i uvođenje World Wide Web-a od strane Tima Bernersa-Lee-a donelo je revoluciju. Berners-Lee je stvorio sistem za organizovanje i deljenje informacija na mreži, što je omogućilo korisnicima da pristupaju i razmenjuju sadržaj putem web pretraživača. Ova inovacija učinila je internet pristupačnijim i korisnijim za širi krug ljudi.
Širenje Interneta
Tokom 1990-ih, internet je počeo da se širi izvan akademskih i istraživačkih krugova i ušao u komercijalni sektor. Povećanje broja korisnika, razvoj pretraživača kao što su Netscape i Internet Explorer, i uvođenje bržih internet konekcija značajno su povećali pristupnost i upotrebu interneta.
Ovaj period je takođe označen razvojem prvih komercijalnih web sajtova i online prodavnica. Kompanije poput Amazona i E-Baya promenile su način na koji kupujemo proizvode, omogućavajući nam da obavljamo kupovinu iz udobnosti svog doma.
Društveni Uticaj Interneta
Internet je doneo duboke promene u svakodnevnom životu i društvenim normama. Jedan od najvažnijih aspekata je način na koji komuniciramo. E-mail, društvene mreže, i aplikacije za instant poruke omogućile su nam da ostanemo povezani sa prijateljima i porodicom širom sveta. Društvene mreže kao što su Facebook, Twitter, i Instagram promenile su način na koji izražavamo sebe, delimo informacije i učestvujemo u društvenim događajima.
Pored komunikacije, internet je transformisao obrazovanje i pristup informacijama. Online kursevi, e-knjige, i obrazovni resursi omogućili su ljudima da uče i razvijaju veštine bez potrebe za fizičkim prisustvom na fakultetima ili u bibliotekama. Ova dostupnost obrazovnih materijala otvorila je nove mogućnosti za učenje i lični razvoj.
Ekonomija takođe nije ostala imuna na uticaj interneta. E-trgovina je postala ključni deo globalne ekonomije, a digitalni marketing omogućio je preduzećima da ciljaju specifične potrošače i analiziraju tržište sa velikom preciznošću. Internet je takođe omogućio razvoj novih poslovnih modela kao što su freelancing i rad od kuće, što je promenilo tradicionalne radne uslove i organizaciju posla.
Tehnički Izazovi i Problemi
Iako je internet doneo brojne prednosti, nije bez izazova. Problemi sa sigurnošću i privatnošću postali su značajni u digitalnom dobu. Cyber napadi, krađa identiteta, i zaštita ličnih podataka postali su ključne brige za korisnike i organizacije. Razvoj sigurnosnih tehnologija i politika zaštite privatnosti postao je neophodan za očuvanje bezbednosti na mreži.
Pitanje digitalne pismenosti i pristupa internetu takođe je postalo važno. U mnogim delovima sveta, ljudi nemaju pristup modernim tehnologijama ili internetu, što stvara digitalni jaz između razvijenih i nerazvijenih regiona. Ovaj problem je značajan jer ograničava pristup obrazovanju, informacijama, i ekonomskim prilikama za mnoge ljude.
Uticaj na Kulture i Društvene Norme
Internet je imao dubok uticaj na kulture i društvene norme. Globalizacija putem interneta omogućila je kulturnu razmenu i pristup globalnim trendovima, ali je takođe izazvala brigu o gubitku lokalnih kultura i identiteta. Širenje internet sadržaja može uticati na društvene norme i vrednosti, što dovodi do rasprava o etici, cenzuri, i slobodi izražavanja.
Uprkos ovim izazovima, internet ostaje ključni alat u oblikovanju savremenog društva. Njegova sposobnost da povezuje ljude, pruža informacije, i podržava inovacije čini ga neophodnim delom svakodnevnog života.
Zaključak
Internet je revolucionisao svet na načine koji su teško mogli biti predviđeni kada je prvi put razvijen. Njegov uticaj na društvo, ekonomiju, obrazovanje, i kulturu je dubok i kompleksan. Razumevanje njegove istorije i uticaja pomaže nam da cenimo njegovu ulogu u savremenom svetu i da se suočimo sa izazovima i prilikama koje donosi digitalna era. Kako tehnologija nastavlja da se razvija, važno je da budemo svesni i odgovorni korisnici interneta, radeći na očuvanju njegovih pozitivnih aspekata i rešavanju problema koji se javljaju.
