U današnje vrijeme je jako teško da se bude inovativan, i da se izmisli neki novi posao da se može solidno zaraditi. Definitivno, kako vrijeme prolazi, sve je manje novih ideja, koje bi se mogle sprovesti u djelo. Međutim, uvijek imamo osoba poput naše današnje, koja je smislila način da napravi novac ali na malo teži način.
Salih Doglod zvani Luka najveći dio svog radnog vijeka u cijeloj karijeri posvetio je rudnicima na području općine Zenica.
Prije otprilike dvije godine Doglod je nakon zatvaranja rudnika Strajani u kojem je bio zaposlen 11 godina donio odluku o kreditiranju i osnivanju vlastitog rudnika ugljena. Zanimljivo je da je Salih, koji dolazi iz rudarske obitelji, ispričao da je njegov otac odbio odštetu od 30.000 maraka za ozljedu na radu kako bi oba njegova sina imala priliku zaposliti se baš u tom rudniku.
Prema njegovoj izjavi, posao trenutno napreduje, a grupa od dvanaest zaposlenika ima stabilan i značajan prihod.
Naš rad možda nije najbolji, ali sigurno nije najgori. Primamo plaću, što znači da ne moramo besciljno lutati. Doglod izražava zadovoljstvo ovim aranžmanom. No, problem je u nedostatku radnika. Da bi se to riješilo, Salih kao poticaj kopačima predlaže dnevnicu od 200 KM za 10 sati rada, uz obroke.
U regiji koja se proteže od Tetova do Stranjana kod Zenice, raštrkani su brojni rudarski kopovi koji zapošljavaju stotine radnika. Bilo bi vrlo korisno kada bi upravna tijela tim rudarima osigurala rudarske dozvole po minimalnoj cijeni, budući da rudnicima prijeti zatvaranje, ostavljajući radnike bez mogućnosti zapošljavanja.
Kako bi uzdržavali svoje obitelji, mnogi pojedinci ne vide drugu opciju nego krenuti ovim putem.
DODATNA VIJEST: NA LOKALNOM PODRUČJU JE POKRETAN VELIKI RUDNIK ZLATA.
Projekcije pokazuju da će se ostvariti izvoz vrijedan 5 milijardi eura, te omogućiti zapošljavanje do 2500 ljudi! U samom rudniku zaposlit će se 300 radnika, a predviđa se da će se početkom proizvodnje otvoriti dodatnih 2500 radnih mjesta u pratećim djelatnostima.
U posljednjim tjednima siječnja, projekt u Varešu, koji se nalazi u središnjoj Bosni, započet će iskopavanje rude, s potencijalom i za vađenje zlata. Ovaj pothvat dobio je znatnu investiciju od preko 200 milijuna eura. Očekivani ishod je revitalizacija područja koje je nakon rata bilo ozbiljno zapušteno, što je izazvalo masovni egzodus njegovih stanovnika.
Paul Cronin, direktor Adriatic Metalsa BH, ističe da je ono što se ovdje gradi oličenje modernog. Od 24. siječnja počinje proizvodnja rude koja će se postupno povećavati svakim danom dok ne postignemo mjesečnu proizvodnju od 65 tona, što je predviđeno u srpnju ove godine. Adriatic Metals BH, dobivši koncesiju za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina kod Vareša, revitalizira lokaciju koja je nekada slovila za najveći rudnik željezne rude na cijelom Balkanu.
U doba Austro-Ugarske Monarhije osnovan je prerađivački kompleks u Varešu, koji je bio značajno industrijsko središte za vrijeme postojanja dviju Jugoslavija.
U doba SFRJ u rudnicima kod Vareša godišnje se vadilo i do tri milijuna tona rude, koja je zatim korištena kao sirovina u željezari u Zenici.
S ciljem revitalizacije Vareša, Adriatic Metals BH krenuo je u pothvat temeljen na uvjerenju da blizina još uvijek krije oko 200 milijuna tona nalazišta željezne rude. Naknadna istraživanja su potvrdila prisutnost zlata, srebra, olova, cinka, barita i bakra unutar ovih naslaga. Adriatic Metals je u taj pothvat već uložio 450 milijuna konvertibilnih maraka, što je protuvrijedno nešto više od 230 milijuna eura. Predviđanja pokazuju da bi tvrtka do 2050. godine samo od proizvodnje i prodaje cinka i olova mogla zaraditi vrtoglavih pet milijardi eura.
Vrijednost ovih sirovina značajno je porasla nakon rusko-ukrajinske situacije jer imaju strateški značaj za Europsku uniju.
