U nastavku našeg današnjega članka govorićemo o segmentu zdravlja kroz ono što konzumiramo, odnosno što pijemo. Naime, govorićemo o toploj vodi i malo limuna, svako jutro na tašte. Da li ste ikada čuli koliko je samo zdravo konzumirati ovu kombinaciju?
Ugledni gastroenterolog iz Srbije nedavno je razjasnio neke uobičajene mitove vezane uz jutarnju rutinu, posebice popularnu praksu ispijanja tople vode s limunom. Umjesto toga, predlaže tri alternativne mogućnosti za početak dana: med, rakiju i tursku kavu. Profesor dr. Vojislav Perišić, gastroenterolog, došao je do važnog otkrića o nesporazumima oko tople vode s limunom i nudi tri osnovne jutarnje prakse: med, rakiju i tursku kavu.
Rasprave oko pijenja tople vode s limunom bile su sporne, a neki stručnjaci podržavaju njezin unos ujutro na prazan želudac, dok drugi tvrde da nema značajnih zdravstvenih prednosti, bez obzira pije li se voda hladna ili topla. Nekoliko ljudi preuzelo je na sebe izvođenje vlastitih eksperimenata, željnih promatranja ishoda određenih modifikacija, poput pijenja tople vode s limunom, tjedan dana. Profesor dr. Vojislav Perišić raspitivao se o djelovanju tople vode pomiješane s limunom na organizam. Mondo je osporio raširenu predodžbu mnogih i otkrio razloge koji stoje iza svakodnevnih običaja u njegovom selu, koji uključuju uzimanje žlice meda, ispijanje čašice rakije i uživanje u turskoj kavi.
Naveo je da nam topla voda s limunom pruža užitak. Dr. Voja navodi da ispijanje tople vode pomiješane s limunom može privremeno utažiti glad jer se želudac raširi. Kao predani student, pedantno sam pregledao ispit, pazeći da sam pokrio svaku stranicu. Slaba limunska kiselina koja se nalazi u limunovom soku može spriječiti disocijaciju jačih kiselina. U kombinaciji s vodom, limunska kiselina djeluje kao slaba kiselina, smanjujući proizvodnju klorovodične kiseline, koja je jaka kiselina, u želucu.
Zbog toga se konzumiranje vode s limunom čini opuštenijim. U mom selu doručak obično počinje ovako. Dr. Perišić govorio je o tradiciji doručka iz svog sela, s posebnom mješavinom meda, rakije i toskanske kave. Ova je mješavina trebala poboljšati rad mozga, povećati mentalnu bistrinu i podići raspoloženje. Njegov je djed, kako napominje dr. Perišić, rutinski sudjelovao na ovom jutarnjem treningu. Dr. Voja, bivši profesionalac u industriji meda, ispričao je intrigantnu priču prije nego što je govorio o prednostima meda.
Dok je obnašao dužnost predsjednika bolničkog povjerenstva u Srbiji, uvjerio se iz prve ruke u izuzetan talent cijenjenog kirurga dr. Ocokovića. U čačanskoj bolnici dr. Ocoković je dr. Voji predstavio izuzetan slučaj – ženu s teškom ranom koja je u ranoj fazi zarastanja. Dok je medicinska sestra nježno skidala zavoje, dr. Ocoković je elaborirao antiinfektivna i protuupalna svojstva meda. Ovo iskustvo potaknulo je dr. Voju da istakne zdravstvene dobrobiti povezane s medom. Dr Voja navodi da je pravi med sterilan i bez štetnih bakterija.
Djeluje kao umirujuće sredstvo za ozljede i pokazalo se učinkovitim u smanjenju upale. Iako se savjetuje za korištenje, bitna je umjerenost. Nadalje, stvoren je derivat meda perga. Perga se sastoji od 35 kemijskih spojeva koji značajno utječu na živčani sustav, poboljšavajući njegovu ukupnu učinkovitost. Dr. Voja otkrio je i izvrsnu zamjenu za med pogodnu za osobe s prehrambenim ograničenjima. Prema riječima prof. dr. Vojislava Perišića, med može imati koristi za kognitivne funkcije. Međutim, važno ga je konzumirati umjereno jer gušterača ima ograničenu sposobnost obrade velikih količina.
Dovoljna je žličica meda tri puta dnevno. Za osobe s dijabetesom, kao što sam ja, kisele jabuke, koje se također nazivaju kožarima, služe kao izvrsna alternativa. Unatoč podsmijehu, ove jabuke pružaju značajne prednosti. Organska kiselina prisutna u njima ne opterećuje gušteraču i pozitivno utječe na cjelokupno tijelo. Osobno jedem tri jabuke svaki dan, što mi pomaže održati stabilnu razinu šećera u krvi. Nasuprot tome, jedenje drugih sorti jabuka dovodi do povećanja razine šećera.
