– Mi danas malo govorimo o krumpiru, te načinu kako da on ostane jako dugo vremena svjež i da ne proklija. Prema stručnjacima, jako je bitno da temperatura bude dobra, i da u prostoriji u kojoj bude krompir, ne bude puno svjetlosti….
Kako biste osigurali dugotrajnu čvrstoću, glatkoću i okus vašeg krumpira, pridržavajte se navedenih smjernica. Kako vrijeme prolazi, pohranjeni krumpir će sigurno niknuti i doživjeti pad svoje vizualne privlačnosti i okusa. Hlađenje krumpira nije potrebno iz praktičnih razloga. Ipak, produljena izloženost nepovoljnim uvjetima može dovesti do njihovog propadanja i osjetljivosti na bolesti. Neadekvatno skladištenje krumpira može potaknuti razmnožavanje bakterija na plodu.
Pojava izraslina na krumpiru definitivan je pokazatelj da temperature skladištenja prelaze preporučene pragove i da preostali uvjeti ne zadovoljavaju tražene kriterije. Korištenjem ove revolucionarne tehnologije, Apple je uspješno spriječio nicanje krumpira u trajanju od približno 8 tjedana. Kako bi se osigurala dugotrajnost svježine krumpira, preporučuje se suzdržati se od skladištenja u plastičnim vrećicama ili spremnicima. Znanstvenici su napravili nevjerojatan pomak u pogledu izvanredne ljekovitosti biljke gavez.
Ova biljka, koja se obično nalazi na vlažnim livadama, poljima i jarcima ispunjenim vodom, pokazala je iznimnu sposobnost ublažavanja iscrpljujućih učinaka bolova u leđima. Implikacije ovog otkrića su goleme, jer ima potencijal uvelike poboljšati živote nebrojenih pojedinaca koji pate od ovog stanja. Kako bi dodatno istražili ovaj fenomen, tim istraživača proveo je opsežnu studiju koja je uključivala 120 sudionika koji su osjećali bolove u gornjem i donjem dijelu leđa. U zadivljujućem zaokretu, izvanredna mast s ekstraktom biljke koja nalikuje bijeloj rotkvi učinkovito je uklonila prethodno navedene tegobe u samo pet dana testiranja.
Tijekom ovog eksperimentalnog razdoblja sudionici su bili podijeljeni u dvije različite skupine. Prva grupa marljivo je mazala leđa mašću od gaveza tri puta dnevno, dok je druga grupa primala placebo mast. Nije bilo selektivnog otkrivanja podataka o sastavu masti bilo kojoj specifičnoj skupini. Iznenađujuće, sudionici koji su koristili neaktivnu mast doživjeli su značajno smanjenje intenziteta boli, sa smanjenjem do 39%. Ovaj se rezultat može pripisati psihološkom imperativu ublažavanja nelagode i poboljšanja cjelokupnog zdravlja.
Nasuprot tome, pojedinci koji su nanosili melem od gaveza na problematična područja prijavili su značajno olakšanje boli, pri čemu je nevjerojatnih 95% doživjelo značajno poboljšanje. U roku od samo sat vremena od primjene otkrivaju se brze i uočljive dobrobiti gaveza. Do ovog revolucionarnog otkrića došao je tim cijenjenih istraživača s njemačkog sportskog sveučilišta u Bonnu, čiji su nalazi naknadno objavljeni u visoko cijenjenom British Journal of Sports Medicine. Znanstveno potvrđeno kao vrlo učinkovita metoda za ublažavanje akutne boli, ekstrakt dobiven iz korijena biljke gavez nudi izuzetne prednosti.
Vrijeme sadnje gomolja krumpira varira ovisno o geografskom položaju, vremenskim uvjetima i vrsti tla. U nizinskom dijelu Hrvatske idealno razdoblje za sadnju je od sredine ožujka do sredine travnja, dok se u brdsko-planinskim predjelima proteže od početka do kraja travnja. U sredozemnom dijelu zemlje sadnja krumpira počinje krajem siječnja. Dodatno, u Dalmaciji postoji mogućnost ljetne sadnje, koja se obično odvija sredinom ili drugom polovicom kolovoza. Za najbolji razvoj biljaka idealna je temperatura zraka od 20 do 25 °C, dok se gomolji razvijaju na temperaturama tla od 12 do 20 °C.
Punjenje gomolja prestaje kada temperatura padne ispod 6 °C ili poraste iznad 23 °C, a formiranje gomolja prestaje kada temperatura tla dosegne 26 do 29 °C. Rast gomolja počinje otprilike 5 do 7 tjedana nakon sadnje, što se podudara s početkom cvatnje i kada biljke dostignu visinu od 15 do 20 cm. Optimalna hidratacija gomolja se postiže kroz hladnije noći, jer se time smanjuje potreba za utroškom ugljikohidrata tijekom disanja. Za sadnju je potrebno odabrati zdrave i intaktne gomolje cca 50 do 60 g težine.
Veličina gomolja određuje različite aspekte procesa sadnje, uključujući razmak između redova i unutar reda, kao i dubinu na koju se trebaju saditi. U slučaju većih gomolja, oni se mogu podijeliti na manje dijelove od kojih svaki sadrži 2-3 kolutića. Manje rezane komade treba saditi na razmak od oko 25 cm unutar reda, dok je za srednje velike komade potreban razmak od 30 do 35 cm. Najveće gomolje, veličine 55 do 60 mm, treba saditi na razmak od 45 do 50 cm.
- Dubina sadnje određena je različitim čimbenicima poput vrste tla, klime i veličine sadnog materijala. Tipično, preporučena dubina za sadnju je između 8 i 12 cm, osiguravajući da je gomolj dovoljno prekriven slojem zemlje od 5 do 6 cm. Broj gomolja koji će se saditi određen je njihovim individualnim karakteristikama, uključujući veličinu, oblik i površinu koju će zauzeti za rast, kao što je navedeno u tablici 1. Prinos usjeva krumpira određuje se brojem stabljika po hektaru, kojim se mjeri sastav usjeva. Za postizanje optimalnih rezultata preporuča se imati oko 150.000 stabljika po hektaru ili 15 do 20 stabljika po kvadratnom metru za većinu sorti.
