Monah Arsenije je jedan od rijetkih sveštenika, koji se itekako voli uhvatiti u koštac sa aktuelnim temama. Jednostavno, on bez pardona ide u medijie, te komentariše neke teme, koje mu baš toliko i ne priliče. Uvaženi monah Arsenije Jovanović, koji trenutno služi kao iguman manastira Ribnica, imao je zapaženu prošlost kao renomirani ljubitelj rokenrola i cenjeni član benda „Novi Talas“. S velikom učestalošću i najvećom iskrenošću, on dijeli svoja predmonaška iskustva, ističući transformativno putovanje koje ga je dovelo do crkve i duboko ispunjenje, spokoj i smirenost koje je otkrio u svom duhovnom postojanju.
Iako priznaje svoju bliskost s drogama i promiskuitetom, naglašava da je istinsku sreću doista postigao tek u svom sadašnjem stanju.
U svojim propovijedima bez straha govori o svakodnevnom životu i brojnim pojavama, plijeni pažnju i divljenje društva. Sa svojim bogatim iskustvom u glazbenoj industriji, posebno voli razmišljati o ovoj temi. Otvoreno izražava prezir prema sadašnjem stanju na pozornici, pa ide toliko daleko da tvrdi da nikad nije bilo turobnije.
Kroz povijest je postojala razlika između seoske i gradske narodne glazbe. Ti su žanrovi doživjeli transformacije, ali sve do Drugog svjetskog rata glazba je zadržala nježan, produhovljen i ljubavni prizvuk. Etno glazba, također poznata kao country glazba, nosila je duboki osjećaj ozbiljnosti. U djetinjstvu se sjećam prekrasnih melodija starogradskih pjesama koje su odzvanjale Skadarlijom. Sve je bilo bliže čovječanstvu, bliže srcu. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, došlo je do pomaka prema hladnijem i bržem glazbenom krajoliku.
Usponom komunizma pojavio se novi oblik narodne glazbe koju karakterizira primitivna, požudna i tjelesna priroda. Ipak, čak i unutar ovog područja još uvijek postoji element umjetnosti. Istaknuti umjetnici kao što su Cune Gojković, Lepa Lukić, Tozovac i Toma Zdravković utjelovljuju ovaj spoj narodnog i umjetničkog. Paralelno s tim, starogradska glazba postupno prelazi u popularne šlagere i šansone, koje predstavljaju Đorđe Marjanović, Miki Jevremović i Sedmorica mladih. Redovnik Jovanović ističe da ove promjene na glazbenoj sceni odražavaju razvoj društva.
Turbofolk je nastao kao žanr, a jedan od njegovih prvih pionira, po mom mišljenju, bila je Lepa Brena. Međutim, taj detalj nije bitan. Paralelno su cvjetali rock ‘n’ roll, hard rock, hipi pokret i “Novi val” iu svima sam aktivno sudjelovao. Naravno, vladala je ovisnost o drogama, nepoštovanje i promiskuitet. Droga je bila lako dostupna na svakom uglu. Tito nije imao koristi od generacije zdrave mladosti koja je prozrela zlouporabe vlasti. Ipak, unutar ove glazbene scene, posebno u punku, postojao je snažan osjećaj za društvenu kritiku. Pojava digitalizacije označila je nestanak pobune, kao da je ugašena bez napora. Ova transformacija u svijesti mladih ljudi bila je duboka, s raširenom nevoljkošću da se samo zagrebe po površini.
U današnjem društvu mladi su pojedinci prvenstveno usmjereni na osiguravanje stabilnog posla kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe, u skladu s očekivanjima koja postavlja vlada. Sjećam se druženja s Mirom Mijatović, Bojanom Pečarom i ostalim poznanicima iz tadašnjih popularnih bendova, gdje smo uživali u društvu i osjetili okus glamuroznog stila života u Beogradu. Bojan je tom prilikom, paleći joint, izrazio želju da pobjegne od stvarnosti i uđe u svoje carstvo. Ovaj osjećaj je obeshrabrujući. Možda je imao golem slikarski potencijal, koji je nadmašio njegove glazbeničke sposobnosti – iskren je uvaženi monarh Arsenije.
Na našoj domaćoj glazbenoj sceni dvije su pjevačice koje trenutno dominiraju top listama – kultna Svetlana Ceca Ražnatović, koja je dugogodišnja zvijezda, i njezina štićenica Aleksandra Prijović, koju često nazivaju i njezinom nasljednicom. Riječi govornika mnoge su ostavile bez riječi. Nastala je fuzija gradske narodne pjesme u kojoj je glavna predstavnica Ceca i njena učenica i dvojnica Aleksandra Prijović. Međutim, tom novom smjeru nedostaje bilo kakav oblik bunta ili društvene kritike; usredotočuje se isključivo na fizički aspekt.
Spoj turbofolka i zabavne glazbe sada je izrazito zaokrenuo prema seljačkoj estetici, koja nije ograničena samo na ruralna područja, već se može naći i na neočekivanim mjestima, poput sveučilišnih profesora koji žive na selu. Utjecaj ove novokomponirane seljačke glazbe je nažalost transformirao ne samo Jug nego i regije šire. Njegova popularnost nema granica. Govornik naglašava da je ova glazba izrazito seljačke naravi i zaključuje riječima:
Priča se da su Aleksandrini nastupi napunili pet zagrebačkih dvorana, što nije uspjelo ni Oliveru Dragojeviću. Ljudi su je hvalili zbog njezinih izuzetnih manira, a ja sam jedva čekao svjedočiti tom iskazu pristojnosti. Nadao sam se da je možda naš srpski utjecaj imao pozitivan utjecaj na naše hrvatske kolege. Međutim, moje nade su se raspršile kada sam je ugledao. Djelovala je pristojno, ali njezin izbor odjeće, uski kožni kostim koji je naglašavao svaku oblinu njezina mladolikog i lijepog tijela, podsjećao je na nešto iz znanstvenofantastičnog filma. Kako se tako provokativan outfit može smatrati pristojnim, razmišlja.
