Nakon 11 godina obratio sam se djevojci s kojom sam tada bio u vezi kako bih istražio jesu li ti osjećaji još uvijek prisutni u meni. Sada se vratila u naš grad, udala se, dobila je dijete, ali se rastala od muža i nastavila živjeti sama. I dalje je lijepa i uspješna, ali samostalna žena, a vidljivo je koliko uživa u životu. U međuvremenu se osjećam jako tužno, ljuto i nesretno.
Krećem se između svake misli, ali moja ljubav prema njoj ostaje nepokolebljiva. U tom sam trenutku odlučio podijeliti svoje osjećaje, vjerujući da mi je ona uzvratila, što me navelo da sve javno priznam. Izrazio sam što sam spreman učiniti za nju.
U ovom trenutku osjećam ogromnu tugu i bol; duša mi se razdire zbog njenog odbijanja izraženog riječima, koje su naglo srušile moju stvarnost. Sve što sada želim prenijeti je važnost marljivog nastojanja i nikad predaje, jer kada vjerujete da biste trebali biti sretni, možda je već prekasno.
BONUS TEKST:
Jeste li svjesni da su medonosne pčele jedini insekti koji proizvode hranu koju konzumiraju ljudi? Slatki nektar koji proizvode, poznat kao med, nije samo ukusan, već nudi i brojne zdravstvene prednosti. Ipak, ono što uistinu zadivljuje je izvanredna organizacija i predanost koju pčele pokazuju dok nastoje održati svoje kolonije.
Medonosne pčele nastanjuju precizno strukturirane zajednice poznate kao košnice, koje se sastoje od tri osnovne kategorije pčela: matice, radilice i trutovi. Matica, budući da je najveći član kolonije, ima jedinu odgovornost za polaganje jaja—ona je jedina pčela koja obavlja taj zadatak. Pod povoljnim uvjetima, ona može proizvesti čak 2000 jaja svaki dan! Trutovi, koji su muške pčele, postoje isključivo da bi se parili s maticom. Nakon što je oplode, umiru, a one koje se ne uspiju spariti bivaju izbačene iz košnice.
Našu pažnju najviše zaslužuju radnice, koje su zapravo sterilne ženke. Njihove odgovornosti unutar košnice su raznolike i bitne. Sakupljaju nektar i pelud, proizvode med, brinu o leglu (mlađim pčelama), održavaju čistoću u košnici i štite je od uljeza. Nevjerojatno, pčela radilica uspijeva proizvesti samo 1/12 čajne žličice meda tijekom svog kratkog životnog vijeka, koji traje otprilike 45 dana tijekom ljeta. Stoga, dok uživamo u medu, važno je prepoznati neizmjeran trud i angažman koji pridonosi ovom prirodnom proizvodu.
Pčele posjeduju jedinstven način komunikacije. Nakon što otkrije izvor hrane, pčela radilica vraća se u košnicu i sudjeluje u prepoznatljivom “plesu” poznatom kao gegajući ples. Kroz ovaj ples, ona prenosi vitalne informacije o smjeru i udaljenosti izvora hrane u odnosu na sunce. Ova intrigantna navigacijska vještina omogućava pčelama da učinkovito pronađu izvore nektara i peludi, čak i na udaljenosti do 8 kilometara od košnice.
Intrigantan aspekt pčela je njihov doprinos oprašivanju. Otprilike 70% biljaka koje ljudi koriste za hranu oslanjaju se na pčele za ovaj ključni proces. Mnoge vrste voća, povrća i orašastih plodova teško bi uspijevale bez njihovih marljivih napora. Na primjer, oprašivanje pčela ključno je za rast biljaka kao što su jabuke, bademi, jagode, krastavci i bundeve. Procjenjuje se da pčele igraju vitalnu ulogu u oprašivanju biljaka koje proizvode plodove koji se godišnje procjenjuju na milijarde dolara.
Pčele se susreću s brojnim opasnostima, poput uništavanja staništa, primjene pesticida i klimatskih promjena. Posebno je alarmantan porast fenomena poznatog kao poremećaj kolapsa pčelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder), zbog kojeg pčele radilice neobjašnjivo napuštaju svoje košnice, što dovodi do smrti matice i njenog legla. Ova situacija rezultira značajnim smanjenjem globalne populacije pčela.
Ukratko, pčele služe svrsi koja je daleko veća od puke proizvodnje meda; oni igraju ključnu ulogu u održavanju ekosustava i poljoprivrednih sustava. Nepostojanje pčela ozbiljno bi poremetilo mnoge prehrambene lance i ekosustave. Stoga je bitno zaštititi pčele i podržati napore koji omogućuju njihov opstanak i nastavak njihove nezamjenjive funkcije u prirodi.
