U svom govoru, dr. Bašić je ukazao na štetne efekte pojedinih namirnica i pića na zdravlje srca, ali i cijelog organizma. Bolesti srca su vodeći uzrok smrti u našoj zemlji, a opšte je prihvaćeno da ishrana igra ključnu ulogu u zdravlju srčanog mišića, krvnih sudova i normalnom krvnom pritisku. Iako je pravilna ishrana neophodna za dugovečnost, postoje mnogi nesporazumi oko namirnica koje treba izbegavati u našoj ishrani. Ključ zdrave prehrane nije u potpunosti eliminirati “neželjene” namirnice, već ih konzumirati umjereno i dati prioritet porijeklu i sastavu hrane koju konzumiramo. Suprotno popularnom mišljenju, crveno meso nije štetno za zdravlje srca. Jedna od primarnih zabluda je da je meso, posebno crveno meso, štetno za zdravlje srca, zbog čega ga mnogi isključuju iz svoje prehrane.
Međutim, meso i mesni proizvodi nisu sami po sebi nezdravi za srce. Prema rečima dr Snežane Bašić, kardiologa i specijaliste interne medicine, kada se govori o štetnosti u vezi sa konzumiranjem hrane, važno je uzeti u obzir upotrebu aditiva u mesnim proizvodima i visoke temperature na kojima se meso prerađuje. Također je važno uzeti u obzir porijeklo hrane koju konzumiramo, uključujući meso, kao što je to slučaj sa svim ostalim namirnicama poput voća i povrća. Dr. Bašić naglašava da ne postoji hrana koja je sama po sebi štetna za srce, sve dok se konzumira u umjerenim količinama i odgovarajućeg porijekla i sastava. Tijelo može dobiti potrebne proteine i masti iz konzumiranja mesa, ali štetni sastojci u mesu mogu imati negativne posljedice.
Dr. Bašić se ne protivi konzumaciji mesa, posebno crvenog i starijeg mesa poput svinjetine i junetine koje je bez hormona, jer može biti korisno za organizam. Međutim, jagnjetina i jaretina su najbolja opcija za mlado meso. Prema rečima doktorke, ona nije za uključivanje piletine u ishranu zbog njenog negativnog uticaja na zdravlje srca i imunitet. To je zato što su pilići danas genetski modificirani organizmi koji se ne pojavljuju u prirodi. Uzgajane su da imaju veće grudi, koje su nesrazmjerne ostatku njihovog tijela. Ovo je drastična promjena u odnosu na prošlost gdje su bataki i butovi bili najveći dijelovi piletine. Nažalost, ovu modificiranu hranu uglavnom konzumiraju djeca, zbog čega oni ranije ulaze u pubertet. Dr. Bašić objašnjava da je glavni problem genetski modificirana hrana koja je i dalje prisutna na tržištu, iako je zabranjena, uključujući mlijeko za bebe, čokoladu, GMO soju, koja se nalazi u velikom broju prehrambenih proizvoda. Hormonski disbalans i promjene koje se dešavaju kada konzumiramo genetski modificiranu hranu uzrokuju promjene u krvnim sudovima i upalne procese.
Prema rečima doktora, prekomerni unos hormona može imati toksične efekte na organizam. Stoga, konzumiranje hrane koja sadrži hormone može dovesti do oštećenja krvnih sudova. Doktor takođe naglašava da faktori životne sredine, kao što je zagađenje vazduha, takođe mogu uticati na kvalitet hrane koju jedemo. Važno je biti svjestan ovih faktora. Uz to, gazirana voda se ne smatra opcijom zdravog pića. Bašić, stručnjak za zdravlje srca, upozorava da su sva gazirana pića, uključujući i velike količine alkohola, štetna za srce. Dok male količine alkohola, poput jedne do dvije čaše, mogu imati pozitivan učinak na cirkulaciju, prekomjerna konzumacija može imati toksičan utjecaj na srčani mišić. Kao alternativu, Bašić preporučuje uzimanje prirodnog koenzima Q10, koji obezbjeđuje kisik mitohondrijima u mišićnim stanicama i hrani srčani mišić. Osim toga, štetna je i gazirana voda, koju građani najčešće konzumiraju, jer povećava kiselost organizma.
Ugljični dioksid u gaziranoj vodi posebno je štetan, a kiselost može utjecati na krvne sudove i srce, ali i na cijelo tijelo. Doktor Bašić je objasnio da se karcinomi razvijaju zbog povećanja kiselosti i pada nivoa kiseonika. To je uzrokovano činjenicom da kiselost uzrokuje smanjenje koncentracije kisika u krvotoku, što dovodi do odgovarajućeg porasta razine ugljičnog dioksida.
