Prema riječima poznatih neurologa, postoje navike koje doslovno gase mozak, ali i one koje ga hrane i čuvaju njegovu vitalnost.
U savremenom vremenu, kada je sve podređeno brzini i površnim odnosima, mnogi ljudi pokušavaju prilagoditi ishranu kako bi izgledali i osjećali se bolje. Ipak, rijetki su svjesni koliko hrana i svakodnevne navike utiču na rad mozga i njegove funkcije. Stručnjaci otkrivaju da naše svakodnevne odluke mogu imati ogroman uticaj na memoriju, koncentraciju i dugoročno zdravlje mozga.
- Malo ko razmišlja o tome da preskakanje doručka ili izbor nezdravih jutarnjih obroka može biti ozbiljna prijetnja za zdravlje mozga. Takođe, multitasking – poput telefoniranja dok vozite ili stalnog žongliranja između obaveza – stvara pritisak na nervni sistem. Hronični stres, pušenje i nezdrava ishrana dodatno opterećuju mozak. Srećom, stručnjaci ističu da male promjene u svakodnevici mogu napraviti veliku razliku.
Prema riječima profesora Alexandru Vlada Ciuree, jednog od najuglednijih neurohirurga sa preko 50 godina iskustva i skoro 23.000 izvedenih operacija mozga, naš najveći neprijatelj su loše navike. On naglašava da je za zdravlje mozga ključno unositi dovoljno vode, njegovati pozitivno raspoloženje i ne uskraćivati sebi male užitke poput tamne čokolade.
Dugotrajno izlaganje ekranima – telefonima, tabletima ili televizorima – dodatno iscrpljuje mozak. Profesor upozorava da su ljudi stvorenja koja trebaju interakciju i povezivanje, a ne izolaciju. Prekomjerno korišćenje društvenih mreža smanjuje kapacitet za koncentraciju i povećava osjećaj usamljenosti. Da bi mozak bio zdrav, važno je stvoriti ravnotežu između digitalnog svijeta i stvarnog života.
Stručnjaci savjetuju rano ustajanje i otvaranje prozora kako bi tijelo i mozak dobili svjež zrak. Ujutro je poželjno popiti dvije čaše vode sobne temperature – prva pomaže pokretanju probave, a druga budi cijeli organizam. Tokom noći mozak aktivno obrađuje informacije i regeneriše se, pa mu je hidratacija odmah po buđenju posebno važna.
- Lagani doručak u mirnoj atmosferi omogućava bolju apsorpciju hranjivih materija. Preporučuje se konzumacija ribe ili bijelog mesa u malim količinama, uz smanjeni unos soli i masti. Za male užitke mozak voli kvalitetan med, prirodni kakao i tamnu čokoladu.
Mozak najintenzivnije radi u dva perioda dana: od 10 do 12 sati i od 16 do 18 sati. Kada osjetite umor, korisno je popiti malo kafe, ali u umjerenim količinama. Ipak, voda bi uvijek trebala biti osnovni izvor hidratacije. Profesor Ciurea naglašava da je osmijeh najbolji saveznik mozga, jer podiže raspoloženje i smanjuje učinke stresa.
Zaboravnost nije rezervisana samo za starije. Već u mlađoj dobi možemo primijetiti pad koncentracije i memorije, što je rezultat užurbanog načina života i nedostatka stimulacije mozga. Da bi mozak ostao aktivan, važno je redovno rješavati logičke zadatke, križaljke i moždane igre, učiti nove stvari i voditi kvalitetne razgovore.
Fizičko kretanje direktno utiče na dotok kiseonika u mozak. Redovne šetnje, lagane vježbe i boravak na svježem zraku ključni su za dugoročno mentalno zdravlje. Prema riječima stručnjaka, tri elementa su osnova za vitalan mozak: govor, pisanje i pokret.
Uravnoteženim pristupom ishrani, mentalnim vježbama i zdravim navikama, svako može podstaći svoj mozak da radi bolje i duže ostane vitalan. Jer briga o umu znači brigu o cijelom tijelu.
