-
Tokom sna mozak „čisti“ toksične ostatke nakupljene tokom dana (npr. beta-amiloid, povezan s Alzheimerovom bolešću).
-
Hronični nedostatak sna vodi ka slabijoj koncentraciji, pamćenju i emocionalnoj nestabilnosti.
Posljednjih je dana na našim prostorima jako vruće, a živa se popela i do 30 Celzijevih stupnjeva iako je svibanj. Ljudi se pokušavaju rashladiti na različite načine, ali nisu svi dobri za naše tijelo. Nedavno je prof. dr. Ranko Raičević, pročelnik Katedre za neurologiju Akademije medicinskih znanosti, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Sveučilišta u Beogradu i predsjednik Društva neurologa Srbije, nedavno otkrio što bi se moglo dogoditi zbog opredjeljenja za piće u vrućem ljetu, ali i pravilne upotrebe klima uređaja. Duboki učinak onoga što je otkrio ostavio je mnoge ljude šokiranima, jer se čini da je većina kriva za istu pogrešku.
Profesor dr. Raičević, gostujući u emisiji Prva, hrabro je govorio o različitim lošim navikama i njihovim mogućim posljedicama. Nelagoda koja je posljedica ekstremnih temperatura pogađa svakoga. Pri visokoj temperaturi šire se krvne žile koje opskrbljuju mozak, srce, bubrege i druge vitalne organe. Takve uvjete teško je izdržati čak i zdrava osoba. Za pojedince s već postojećim vaskularnim stanjima, takve temperature stvaraju stanje vazodilatacije i stanje ozbiljnog oštećenja za vazodilatacije u mozgu ili srcu pri čemu visoke temperature mogu uzrokovati gora oštećenja.
Opasnost u mozgu je nedostatak hrane i krvi, poznat kao hipoksija. Dovode do pada krvnog tlaka. Čak i ako nije ispravno liječenje, ove nuspojave. Kako je rekao čelnik Društva neurologa Srbije u epizodi emisije Prva. Naglasio je da je potrebno ostati u kući i ne izlaziti vani između 10 i 16 sati, kada je intenzitet UV zračenja najveći, te piti puno obične vode. Također, snažno je savjetovao da se ne piju gazirana pića te je zauzeo stav upozoravajući na konzumaciju alkohola. Savjet da sa sobom uvijek nosite bocu negazirane vode jer prekomjeran unos određenih iona može dovesti do nepravilnog srčanog ritma. Voda je najbolji izbor pića.
Nemam ništa protiv ako mladi ponekad požele popiti gazirana pića, ali oni koji već imaju zdravstvenih problema trebaju biti oprezni. Ali ja baš ne potičem unos alkohola u takvoj situaciji jer on ne samo da širi krvne žile, već i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu. Najveći rizik predstavljaju alkoholna pića, posebno za vrijeme ekstremnih temperatura, a najopasnija su ona koja nazivamo jakim alkoholnim pićima. Povremeno se u vrućim ljetnim jutrima ljudi probude s glavom koja pulsira; to će kasnije istražiti neurolog je li ta nelagoda posljedica jake vrućine.
Dapače, česte su okolnosti koje čovjeka čine još nemirnijim, s prekidima koji moraju utažiti žeđ vodom, promjenama ionizacije atmosfere. Neki ljudi čak odluče spavati s njim unatoč izričitom savjetu svojih liječnika. Trebalo bi se samo ohladiti, a ne mijenjati na drugo mjesto. Njegov cilj je postaviti temperaturu koja se razlikuje od vanjske za oko šest ili sedam stupnjeva, što dovodi do ugodne atmosfere. Nažalost, vidjelo se da kada ljudi uđu u trgovinu temperatura se često napravi na 18 Celzijevih stupnjeva, što potvrđuje i dr. Raičević, koji napominje: Da bi se tijelo prilagodilo promjenama temperature, potrebno ga je aklimatizirati na različite temperature. Stručnjaci preporučuju razliku između vanjske i unutarnje temperature od 5-6 stupnjeva. Neki preferiraju 10-15 stupnjeva.
