U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam jednu jako zanimljivu priču, a koja je povezana sa sadnjom dreća u dvorištu. Naime, jako je bitno to uraditi, jer u ljetnim danima itekako dobro dođe mala hladovina kao zaštita od sunca….
Sadnja drveća oko doma može izgledati kao jednostavan korak ka ljepšem i funkcionalnijem prostoru. Mnogi se odlučuju na ovu akciju kako bi obezbijedili prirodnu hladovinu, ukrasili dvorište ili čak uživali u plodovima vlastitog rada. I zaista, imati voćku nadomak prozora ima neosporne čari. Međutim, u toj euforiji često se zaboravi na jednu ključnu stvar – nije svako drvo pogodno za sadnju u blizini kuće.
Prije nego što se zakopa prva lopata u zemlju, najpametnije bi bilo potražiti savjet stručnjaka, poput krajobraznog arhitekta, iskusnog vrtlara ili nekoga ko se bavi planiranjem i održavanjem okućnica. Oni imaju znanja koja mogu presudno uticati na konačan ishod – jer nisu sve biljke kompatibilne s lokalnim klimatskim i zemljišnim uslovima. Stručnjak će znati reći koje vrste su idealne za određenu mikroklimu i koje, iako lijepe, mogu predstavljati dugoročne probleme.
Jedna od najčešćih grešaka koje ljudi prave je – biranje stabala isključivo na osnovu izgleda ili brzine rasta, ne razmišljajući o potencijalnim posljedicama. U toj kategoriji posebno se izdvaja stablo smokve. Smokva se često sadi zbog svoje otpornosti, raskošne krošnje i naravno – ukusnih plodova. No, ono što mnogi ne znaju jeste koliko to drvo može biti agresivno kada je u pitanju rast korijena.
Smokvino korijenje ima snažan instinkt preživljavanja i nevjerovatnu sposobnost da pronalazi vodu. Kako godinama raste, ono se širi ispod površine tla i može naći put do najmanjih pukotina u građevinskoj strukturi. Tu nastaju pravi problemi. “Smokvino korijenje ne poznaje prepreke – pukotina u betonu, stari podrum, pa čak i kanalizacione cijevi – sve postaje ranjivo”, ističu stručnjaci. Njegova invazivna priroda može ugroziti temelje kuće, dovesti do vlage u objektu ili izazvati ozbiljna oštećenja na instalacijama.
Situacija postaje posebno alarmantna kada se smokva posadi u blizini vodovodnih i kanalizacionih sistema. Njen korijen je sposoban obuhvatiti cijevi, vršiti pritisak na njih, a s vremenom ih i probiti. Popravke takvih oštećenja nisu samo skupe, već i vremenski zahtjevne. Mnogi ljudi, nažalost, sade smokvu iz emotivnih razloga – jer podsjeća na djetinjstvo, bakinu baštu ili dugi ljetni odmor na jugu. No, sentiment ne bi trebao nadjačati razum kada je riječ o planiranju okućnice.
To ne znači da se smokva treba potpuno izbaciti iz vrta. Naprotiv, ona može biti dragocjena biljka, pod uslovom da se posadi na pravom mjestu. Idealna lokacija za smokvu je najudaljeniji dio dvorišta, gdje korijen neće imati priliku da naudi objektu, temeljima ili podzemnim instalacijama. Kada ima dovoljno prostora za širenje, smokva postaje izvor radosti, ukusnih plodova i prirodne ljepote.
Prilikom planiranja sadnje bilo kojeg stabla, valja se zapitati:
-
Koliko brzo ovo drvo raste?
-
Koliko će biti visoko i široko u punoj zrelosti?
-
Kakav je korijenski sistem – plitak, dubok, razgranat?
-
Da li postoji rizik od oštećenja temelja ili infrastrukture?
-
Na kojoj udaljenosti od zgrade je sigurno posaditi ga?
Pametnim odabirom i strateškim planiranjem moguće je uživati u ljepoti prirode bez rizika za svoj dom. Ne treba odustati od sadnje drveća – treba samo znati gdje i kako ga posaditi.
