Kako polako dolazi kraj ljetu, sve je manje posla oko košenja trave, koji je možda i najgori i najteži posao za sve vlasnike imanja u tjeku jedne godine. Zna se jako dobro da kada jednom pokosite travu, ona u roku od samo 7 dana ponovo nikne. Šta uraditi nakon košenja trave?
Proljeće i ljeto predstavljaju glavna godišnja doba za rast prirode, što uključuje i travu koja okružuje našu rezidenciju. Unatoč svojoj estetskoj privlačnosti, ova bujna trava može predstavljati određene izazove. Prošlo je manje od deset dana od posljednje košnje, ali pojava novog rasta zahtijeva ponavljanje istog postupka.
Za one koji nemaju stoku postavlja se često pitanje: što učiniti s pokošenom travom? U nastavku su neki prijedlozi u vezi s ovim pitanjem. Često se smatra samo nusproizvodom uređenja okoliša, pokošena trava predstavlja značajan resurs koji može znatno poboljšati zdravlje i održivost vrta. Ovaj materijal služi u višestruke korisne svrhe, od prirodnog malča do zaštite od štetočina. U nastavku je detaljno ispitivanje pet osnovnih metoda pomoću kojih pokošena trava može obogatiti vaš vrt.
1.Organski malč Pokošena trava služi kao učinkovit prirodni malč, pomaže u suzbijanju korova, čuva vlažnost tla i regulira temperaturu tla. Kada se nanose kao malč, ti rezovi stvaraju barijeru koja inhibira proliferaciju korova ometajući klijanje sjemena. Osim toga, doprinose smanjenju gubitka vode isparavanjem, čime se održava optimalna razina vlažnosti tla. Kako se travnati malč razgrađuje, polako otpušta dušik i razne druge hranjive tvari, funkcionirajući kao gnojivo sa sporim otpuštanjem koje hrani biljke tijekom duljeg trajanja.
2. Kompost Uključivanje pokošene trave u kompostnu hrpu služi kao izvrsna metoda za povećanje razine dušika u kompostu. Prisutnost trave ubrzava proces kompostiranja i pridonosi stvaranju hranjivog, dobro uravnoteženog komposta koji je posebno koristan za poboljšanje tla. Neophodno je održavati odgovarajuću ravnotežu između komponenti bogatih dušikom, poput trave, i elemenata bogatih ugljikom, poput suhog lišća i grančica, kako bi se omogućilo učinkovito kompostiranje dok se istovremeno sprječavaju nepoželjni mirisi i osiguravaju dovoljne razine kisika.
3. Obradiva zemlja Izravno nanošenje pokošene trave na tlo može značajno poboljšati njegovu strukturu, osobito u tlima koja su sama po sebi siromašna hranjivim tvarima i imaju ograničenu sposobnost zadržavanja vode, kao što su pjeskovita tla. Ova tehnika podiže sadržaj organske tvari u tlu, čime se poboljšava zadržavanje vode i hranjivih tvari i potiče snažan rast biljaka.
4. Gnojivo u tekućem obliku Svježe pokošena trava služi kao vrijedan izvor za proizvodnju tekućeg gnojiva bogatog hranjivim tvarima koje se obično naziva “čaj od trave”. Ova priprema uključuje uranjanje isječaka u vodu na nekoliko dana, dopuštajući hranjivim tvarima da iscure u tekućinu. Zatim se dobivena otopina razrijedi i koristi za zalijevanje biljaka, opskrbljujući ih esencijalnim hranjivim tvarima koje potiču snažan rast i razvoj. 5. Upravljanje i ublažavanje štetnika i bolesti Iako pokošena trava ne služi kao sveobuhvatno rješenje za svaku kategoriju nametnika, može se učinkovito boriti protiv određenih nametnika u vrtu.
Na primjer, nanošenje tankog sloja pokošene trave oko osjetljivih biljaka može ublažiti vjerojatnost oštećenja biljaka odvraćanjem puževa puževa i raznih gmižućih insekata. Ove tehnike pretvaraju pokošenu travu, koja se obično smatra otpadom, u značajan resurs koji potiče zdravo i održivo vrtno okruženje. Usvajanjem ovih praksi poboljšava se kvaliteta tla i vitalnost biljaka dok se istovremeno promiče ukupna bioraznolikost i ekološka ravnoteža unutar ekosustava vrta.
