Riba je definitivno jedna od najzdravijih namirnica koje se mogu pronaći danas na tržištu. Međutim, u današnje vrijeme, pogotovo na ovim prostorima, ljudi jako rijetko jedu ribu, a više preferiraju meso. Međutim, kada pogledamo životni vijek osoba sa Primorja, koji puno više konzumiraju ribu, onda je logično da je to što puno ne jedu crveno meso.
Prema American Heart and Cardiovascular Association, bogate su važnim nutrijentima i zauzimaju prvo mjesto po hranjivosti, prenosi portal Webmed.
Redovitom konzumacijom mogu pomoći u poboljšanju cjelokupnog organizma.
Što sardine sadrže? Porcija od približno 75 grama sardina sadrži 191 kaloriju i jedan je od najboljih prirodnih izvora esencijalnih omega-3 masnih kiselina na svijetu. Također sadrže EPA i DHA, dvije esencijalne masne kiseline koje tijelo koristi za smanjenje upale, čime poboljšava zdravlje, poboljšava rad mozga i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Istraživanja pokazuju da konzumacija hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput sardina, može pomoći u liječenju poremećaja raspoloženja poput depresije i anksioznosti.
Tko ne smije jesti sardine? No, unatoč brojnim zdravstvenim prednostima, svježa ili konzervirana srdela nije riba koja svima odgovara. Pacijenti s visokim krvnim tlakom, gihtom i bubrežnim kamencima trebaju izbjegavati konzumaciju. Konzervirane sardine posebno sadrže puno natrija i ne preporučuju se osobama s visokim krvnim tlakom. Visok krvni tlak Sardine sadrže velike količine natrija. Jedan može osigurati otprilike trećinu vašeg dnevnog unosa, pa ako imate visok krvni tlak trebali biste ograničiti unos jer privlači vodu i povećava količinu krvi u vašem tijelu. Ako želite smanjiti količinu soli, u sardinama i dalje možete uživati smanjivanjem veličine porcije.
Problemi s gihtom Najbolja dijeta za liječenje gihta je dijeta s malo purina, kemikalije koja se razgrađuje u mokraćnu kiselinu. Kada imate giht, mokraćna kiselina u tijelu kristalizira se u zglobovima, uzrokujući bolove u zglobovima. Masna riba poput sardina i inćuna bogata je purinom, pa ako imate giht trebali biste potražiti druge načine da iskoristite dobrobiti ribe. Možete piti dodatke ribljem ulju ili jesti bakalar.
Bubrežni kamenci Ista mokraćna kiselina koja uzrokuje giht može uzrokovati i bubrežne kamence. Budući da sardine sadrže purine, koji se razgrađuju u mokraćnu kiselinu, nisu dobar izbor za osobe s rizikom od bubrežnih kamenaca. Visok sadržaj natrija u sardinama također povećava količinu kalcija u urinu, što je još jedan faktor rizika za bubrežne kamence. Usput, nije tajna da je riba dobra za naše zdravlje. Ne samo da sadrži puno proteina i malo zasićenih masnoća, već je bogato i omega-3 masnim kiselinama koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. No neke su vrste ribe zdravije od drugih, a neke čak mogu biti opasne ako se jedu u velikim količinama. Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D i selenom. Osim što štiti srce, pomaže u snižavanju krvnog tlaka i triglicerida, poboljšava funkciju zdravih krvnih žila, pomaže u prenatalnom i postnatalnom neurorazvoju te smanjuje upale. Iako možete dobiti omega-3 masne kiseline kroz dodatke ribljem ulju, sjemenke lana, orašaste plodove ili drugu hranu, riba je još uvijek najbolji izvor. -Riba je kroz povijest bila dio prehrane stogodišnjaka u obalnim područjima.
Zanimljivo, ljudi u ovim primorskim krajevima jedu uglavnom hranu biljnog podrijetla s malim udjelom životinjskih bjelančevina, pa tako i ribu – kaže nutricionistica i dijetetičarka dr. Felisija Stoler, ističući da je za zdravlje najvažniji način na koji je riba dobro pripremljena. Prženjem gubi zdravstvenu vrijednost. Dr. Stoller iz PureVova napominje da je najbolje jesti kuhanu ribu ili ribu pečenu na žaru, a da je smrznuta riba jednako dobra kao i svježa. Sve vrste riba i školjki sadrže žive u tragovima. Dok male količine neće utjecati na vaše zdravlje, velike količine mogu biti toksične. Prema Agenciji za zaštitu okoliša SAD-a, izloženost metil-živi povezana je s kašnjenjem u neurorazvoju, gubitkom perifernog vida, nedostatkom pokretljivosti ili koordinacije, oštećenjem govora i slabošću mišića.
Trudnice koje unose metil živu mogu izložiti svoje bebe riziku od neuroloških i neuroloških problema. Agencija za registre otrovnih tvari i bolesti upozorava da korištenje velikih količina može uzrokovati trajna oštećenja mozga i živčanog sustava. Agencija za zaštitu okoliša čak smatra metil živu mogućim karcinogenom za ljude.
Stoga treba izbjegavati pretjeranu konzumaciju ribe bogate živom, dok bi trudnice, dojilje i mala djeca trebali u potpunosti ograničiti njihov unos. Neke od tih vrsta su morski psi, sabljarka, kraljevska skuša i tuna.
