Sloboda Mićalović i Vojin Ćetković već godinama su zajedno i važe za jedan od najskladnijih parova na našim prostorima. Upoznali su se zahvaljujući svojim karijerama, koje su ih spojile na različitim projektima.
- Proslavljen svojim iznimnim vještinama i golemom slavom, Vojin Ćetković je istaknuta figura među srpskim glumcima. Ipak, posjeduje izniman talent za čuvanje svog osobnog života od nametljivih pogleda medija. O njegovim privatnim stvarima javnost je ograničena, osim dražesnog otkrića da uživa u skladnoj i dugotrajnoj bračnoj zajednici sa zanosnom Slobodom Mićalović te da radosno odgajaju dvije zanosne kćeri.
Malo je onih koji znaju da Vojin ima braću i sestre, a to su brat Milovan i sestra. Milovan, koji je oduvijek bio Vojinov nepokolebljivi zagovornik, također je uključen u estradnu industriju, doduše u zakulisnoj ulozi. Iako ne toliko vidljiv u javnosti, Milovan ima jednako uspješnu karijeru kazališnog redatelja.
U cijelom razgovoru Vojin je izrazio duboko divljenje prema svom bratu, priznajući ga kao jednog od najzaslužnijih pojedinaca u glumačkom svijetu. Rado se prisjećajući dragih trenutaka, s nostalgijom se prisjetio kazališta “Teatru Za” kao rodnog mjesta svojih najdražih iskustava. Razmišljajući o vlastitom putu u industriji, Ćetković je razmišljao: “Kada je gluma priznata kao legitimna profesija, dolazi do transformativnog pomaka.
Milovan i Bojan, koje mediji često nazivaju Vojinovim bratom i sestrom, imaju različite pozicije unutar Mnogi smatraju da je Milovan, sam po sebi izvanredan redatelj, oblikovao Vojinove glumačke sposobnosti, iako postoje oprečna mišljenja da je on samo Vojinov rođak, koji je odlučio ostati u rodnom Kruševcu , mnogi ga smatraju Vojinovim mlađim bratom i poznat je po svojoj nepokolebljivoj predanosti obiteljskim vezama.
Kada razmišljamo o temi mentalnog zdravlja, čovjek se ne može a da se ne začudi složenosti ljudske psihe i duše. Njegovo značenje u našem ukupnom stanju bića ne može se precijeniti, jer oblikuje našu sliku o sebi, društvene veze i perspektivu stvarnosti. Iako fizičko blagostanje često zauzima središnje mjesto, moramo priznati da je mentalno zdravlje jednako, ako ne i više, vitalno za naše holističko zdravlje. Ključno je razumjeti da mentalno zdravlje obuhvaća puno više od puke odsutnosti mentalnih bolesti.
- Održavanje optimalnog mentalnog zdravlja obuhvaća različite elemente, poput postizanja emocionalne ravnoteže, poticanja samopouzdanja, izravnog suočavanja s izazovima te njegovanja pozitivnih veza sa samim sobom i drugima. Slično kontinuiranoj posvećenosti i održavanju potrebnim za fizičku kondiciju putem redovite tjelovježbe, mentalno blagostanje je stalna ekspedicija koja zahtijeva dosljednu brigu i budnost. Presudna komponenta očuvanja zdravog mentalnog zdravlja uključuje prepoznavanje i razumijevanje vlastitih emocija, misli i reakcija.
Da bismo to postigli, moramo imati sposobnost razumijevanja i povezivanja s vlastitim iskustvima, prepoznati i prihvatiti svoje pozitivne atribute i područja za poboljšanje, te se suočiti s preprekama bez podvrgavanja neopravdanom samoosuđivanju. U kulturi koja često teži besprijekornosti, ključno je imati na umu našu urođenu ljudskost, kao i svoje mane i nedostatke, te shvatiti da je potpuno prihvatljivo pokazivati ranjivost i tražiti pomoć kada je to potrebno.
Očuvanje mentalnog blagostanja uvelike se oslanja na okolinu, gdje podrška obitelji, prijatelja, kolega i terapeuta postaje ključna. Neizmjerna vrijednost otvorene komunikacije, razumijevanja i podrške voljenih osoba ne može se precijeniti jer pomaže u savladavanju izazova, suočavanju sa stresom i traumama. Naprotiv, društvena stigma i pristranost prema mentalnom zdravlju mogu spriječiti pojedince da izraze svoje probleme i traže pomoć, stvarajući dodatne prepreke za one koji se bore s problemima mentalnog zdravlja.
Pitanje mentalnog zdravlja je ono koje utječe na sve ljude, bez obzira na čimbenike kao što su dob, spol ili društveni položaj. Od vitalne je važnosti priznati da se pojedinci iz svih društvenih slojeva mogu susresti s poteškoćama mentalnog zdravlja u bilo kojem trenutku svog putovanja. Angažiranje u otvorenom dijalogu i pružanje podrške potrebitima ima ogroman značaj.
Društvo bi trebalo kao prioritet staviti edukaciju pojedinaca o mentalnom zdravlju i provođenje preventivnih mjera za mentalne poremećaje. To će stvoriti uključivo i empatično okruženje u kojem se svi osjećaju cijenjenim i shvaćenim. Baš kao što prioritet dajemo našem fizičkom blagostanju, bitno je dati prioritet našem mentalnom blagostanju. Pažljivim promatranjem sebe, traženjem podrške od svojih vršnjaka i aktivnim angažmanom u očuvanju mentalnog zdravlja, možemo izgraditi živote koji su bogati značajem, radošću i zadovoljstvom.
