– Za danas jedna tema koja je povezana sa ribom, za koju se smatra da je najzdravija namirnica. Međutim, na Balkanu se jako rijetko jede, jer nemamo naviku za tom hranom. Na moru je itekako drugačija priča, jer je tamo kultura da se riba jede najmanje tri puta na tjedan…
Konzervirana tunjevina je svakodnevno na našim stolovima. Ali jeste li se ikada zapitali odakle dolazi? Odgovor je na ambalaži. Udruga potrošača Ektefila na svom je Twitter profilu navela primjer tune. Tu jasno stoji da je riba iz konzerve bila iz ribolovnih područja označenih rizičnim, u smislu povećane razine radijacije. “U trgovinama se mogu naći proizvodi od ribe ulovljene u ribolovnim područjima koja su označena kao rizična, u smislu povećane razine zračenja.
- Jedan od takvih je i onaj sa slike na kojem jasno stoji da sadrži ribu iz ribolovnih područja Tihog oceana, koji su označeni crvenim slovima, kao posljedica havarije u nuklearnoj elektrani Fukushima, istina, to se dogodilo prije 12 godina, ali aktivnosti oko ispuštanja radioaktivne vode u more traju i danas”, stoji u priopćenju. najava uz fotografiju limenke. Police tržnica pune su ribljih proizvoda iz cijeloga svijeta, a u slučaju “divlje” ribe potrebno je na pakiranju navesti ribolovno područje na kojem je ulovljena (za ribu iz uzgoja država uzgoja) . Međunarodna klasifikacija (FAO + odgovarajući broj) označava ribolovno područje.
Ovo je vrlo važno jer vam daje informaciju je li riba ulovljena u zoni zračenja. Radioaktivna područja Tihog oceana označena su FAO kodovima 61, 67, 71, 77, 81 i 87. U ovom slučaju problematične su FAO oznake 61, 71, 77 i 81 – no postoje i druge koje označavaju rizična ribolovna područja, prenosi Danas. Što zapravo jedemo? U trgovinama se mogu pronaći proizvodi od ribe ulovljene u ribolovnim područjima koja su označena kao rizična, u smislu povećane razine zračenja. Jedan od njih je na slici i jasno kaže da sadrži ribu iz ribarstva pic.twitter.com/BRN06cB9u7 — Udruga potrošača EFEKTIVA (@UBKEFEKTIVA) 14. rujna 2023.
Pogledajte još neke oznake: FAO 21 – Sjeverozapadni Atlantik FAO 27 – Sjeveroistočni Atlantik FAO 27. III d = Baltičko more FAO 31 = Središnji-Zapadni Atlantik FAO 34 = Central-Eastern Atlantic FAO 37.1, 37.2 u 37.3 = Sredozemno more FAO 37.2.1 = sjeverni Jadran (ribolovno područje slovenskih ribara) FAO 37.4 = Crno more FAO 41 – Jugozapadni Atlantik FAO 51 i 57 – Indijski ocean FAO 61, 67, 71, 77, 81 i 87 – Tihi ocean FAO 48, 58, 88 – Antarktik. Oslić je vrlo popularna vrsta oceanske ribe diljem svijeta, poznata po svom bijelom mesu punog okusa koje je istovremeno ukusno i ima strukturu kostiju koja se relativno lako uklanja.
Uz iznimne zdravstvene dobrobiti i dostupnost tijekom cijele godine, postaje jasno zašto bi oslić trebao što češće naći mjesto na našim stolovima. Najkorisniji spojevi sadržani u osliću Američka nacionalna baza podataka o hranjivim tvarima (USDA) navodi da je oslić bogat mnogim korisnim tvarima, što je osnova za pozitivan i preporučeni nutritivni profil ove vrste ribe. 100 grama oslića sadrži: Zašto je važno da oslić bude redoviti dio naše prehrane? Kakve učinke ima na naše zdravlje? 78 kcal 17,54 g proteina 0,88 g ukupne masti 20 mg kolesterola 1,1 mg vitamina C 100 mg natrija 44 mg kalcija 0,95 mg željeza ostali vitamini, minerali, elektroliti…
Zdravstvene dobrobiti koje nudi oslić Izvrstan nutritivni profil Oslić je jedan od najboljih izvora esencijalnih masnih kiselina, proteina, minerala i vitamina topivih u mastima kao što su A, E i D. Spada u nemasnu ribu (visok sadržaj vode) što automatski znači malo kalorija i zasićenih masti. Aminokiseline i proteini Oslić sadrži nemasno bijelo meso koje ima dobar aminokiselinski profil. 100 g ove ribe daje 17,54 g proteina, što je 31% dnevnih preporučenih vrijednosti. Potpun znači da je sastav proteina takav da su sve esencijalne aminokiseline u zdravim omjerima.
I puno je sadržaja antioksidansa. Visok sadržaj zdravih masti Morski plodovi i riba imaju nizak udio zasićenih i visok udio višestruko nezasićenih masti koje su zdrave za srce, uključujući omega-3 masne kiseline. To uključuje ovo i ono plus drugo: dobar su izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina, a istraživanja pokazuju da njihova konzumacija smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, pretilosti i hipertenzije. Imaju manje žive u usporedbi s drugom morskom ribom i voćem. Razina žive u mesu: 0,079 ppm. Prema američkoj FDA, oslić je plod mora koji se može klasificirati kao “najbolji izbor” kada se kritički uzme u obzir razina žive u njegovom mesu.
