Unatoč njihovoj slavi, uspješnim koncertima i filmskim hitovima i TV emisijama, te su osobe osjetile snažnu želju prema drugačijem putu. Iako su uživali u svojoj popularnosti, ona im nije ispunila želje. Njihova potraga za mirom odvela ih je u samostan, gdje su mogli pobjeći od kaosa i pritisaka svakodnevnog života. Ljubitelji popularne serije “Otvorena vrata” iz 1994. godine sigurno će se sjetiti lika Milančeta kojeg tumači Rastko Lupulović. Osim uloge u seriji, Lupulović je glumio i u filmovima “Bit će bolje” i “Paket aranžman.
Završivši studij na Fakultetu dramskih umjetnosti, izbio je u red zapaženih glumaca svoga vremena. Osim ostvarenja na ekranu, uspjeh je pronašao iu kazališnoj sferi, na tu strast naletio je sasvim slučajno kada ga je prijatelj nagovorio da se pridruži Omladinskom kazalištu “Dadov”. U to doba, njegov se izgled dičio dugom kosom i kožnom jaknom, odražavajući stil života koji je bio potpuno drugačiji od njegove sadašnje stvarnosti.
Moje obraćenje na kršćanstvo najveći je prioritet u mom životu. Slučajno sam naišao na odlazak u crkvu, što me uzemljilo i razbistrilo moje misli. Konkretno, blisko se poistovjećujem s kršćansko-pravoslavnom vjerom. Pritisci rokova i plitkost svijeta teško me opterećuju. Zahtjevi industrije usklađeni su s površnošću društva u cjelini. Kad god idem na Akademiju, osjećam se iscijeđeno i neinspirirano, kao da mi je kreativnost iscrpljena.
U intervjuu koji je dao nekoliko mjeseci nakon prelaska u monaški život 1996., Rastko je rekao da pohađa liturgiju s dosljednim načinom razmišljanja, tražeći katarzu i emocionalno oslobađanje. Međutim, smatra da se po povratku kući osjeća staloženo i smireno. Susret s vjerom i tradicijom donosi skladno razrješenje njegovih unutarnjih nemira. Nasuprot tome, rokenrol stil života nastoji prikriti ili umrtviti te emocije, uzrokujući da pojedinci izgube svoju kreativnu iskru i s vremenom postanu istrošeni. Vrijedi napomenuti da je iste godine Rastko dobio priznanje za iznimnu glumačku vještinu i nagradu za nastup u predstavi Zorana Radmilovića “Sterijino kazalište”. Osim toga, Srđan Gile Gojković, frontmen “Električnog orgazma”, prije nekoliko godina javno je obznanio svoju namjeru da monaški život nastavi u jednom od budističkih hramova koji se nalaze u Mianmaru.
Potraga za razumijevanjem prave prirode postojanja oduvijek me intrigirala, osobito s praktičnog i filozofskog stajališta. Kad sam zadubio u svoju prvu knjigu o budizmu, otkrio sam da je to logično i razumljivo objašnjenje. Nudila je utemeljenu perspektivu, lišenu bilo kakvih mističnih elemenata ili nadnaravnih moći, dopuštajući pojedincima da provjere njena učenja kroz osobna životna iskustva. To je označilo početak mog putovanja. Budizam je, u svojoj srži, proučavanje ljudskog uma i ponašanja – u biti oblik psihologije. Buddha, kojeg se često uspoređuje s liječnikom, identificirao je temeljni uzrok ljudske patnje i nezadovoljstva, ponudivši dijagnozu i put prema izlječenju. “Budizam pruža dijagnozu, otkrivajući podrijetlo mentalnih tegoba i nudi lijek”, izjavio je Gile, bacajući svjetlo na transformativnu moć ove filozofije. Hrvatska glumica Edita Majić 2004. godine šokirala je javnost redovništvom. Više od desetljeća posvetila se kao sestra u samostanu Svetog Josipa, koji se nalazi u španjolskom gradu Avili. U potrazi za duhovnim ispunjenjem, zašla je u područje bosonogih karmelićanki, posvetivši cijeli svoj život služenju Bogu. Slično, Aleksandar Knežević, poznat po angažmanu u cijenjenom dokumentarcu “Vidimo se na osmrtnici” snimljenom 1994., pronašao je utjehu u samostanskim okvirima.
Scenarij filma inspiriran je knjigom “Zločin koji je promijenio Srbiju” autora Aleksandra Kneževića i Vojislava Tufegdžića. Iznenađujuće otkriće pojavilo se prije nekoliko godina kada je bivša supruga bivšeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića odlučila nastaviti monaški život. Veselinku Zastavniković mnogi opisuju kao iznimno inteligentnu, ambicioznu i upečatljivo lijepu te strastvenu zagovornicu pravde i neustrašivu revolucionarku. Biografija monaha Arsenija Jovanovića otkriva zadivljujuće putovanje, dok je iz luksuznog života na Senjaku prelazio na svjetovne težnje. Profesionalno, on je stomatolog s dubokim poštovanjem prema umjetnosti.
