Životna priča Dine Merlina služi kao dokaz burne prirode Balkana, prikazujući i teškoće i lijepe veze koje se stvaraju kroz glazbu i zajedničko divljenje glazbenim zvijezdama.
Njegov život karakterizirala je bijeda i nedostatak financijskih sredstava.
Rođen 12. rujna 1962. u Sarajevu, Dino Merlin, čije je rođeno ime Edin Dervišhalidović, ima osobni narativ koji odiše dubokom mješavinom tuge, prepreka i pobjeda. Odgojen u skromnom kućanstvu, iskusio je bol zbog očevog odlaska u dobi od pet godina, ostavljajući ga da ga odgaja isključivo njegova majka. Kako bi prevladao financijske poteškoće, od ranog je djetinjstva radio razne poslove, uključujući rad u tvornici, njegujući svoju nepokolebljivu strast prema glazbi, posebice gitari.
Umjesto da dijeli intimne aspekte svog života, on sav svoj unutarnji nemir kanalizira u tekstove svojih pjesama. Iako rijetko razgovara o svojim osobnim stvarima, priznao je da je oprostio svom ocu što ga je napustio, ali je naglasio da taj oprost nije jednak zaboravu.
Za Informer.ba Dino Merlin ispričao je detalje svog odrastanja. Njegov otac, stolar, i majka, Bula, što označava njenu ulogu muslimanske svećenice, oblikovali su njegove rane godine. U dobi od sedam, odnosno pet godina, Dino i njegova sestra Amina suočili su se s izazovnim okolnostima očevog odlaska. Unatoč tim poteškoćama, njihova majka nastojala je pružiti im sve što je mogla, osiguravajući da njihove potrebe budu zadovoljene. Dino se prisjeća jednostavnih radosti svog djetinjstva, poput posjedovanja bicikla, polovnih skija i uživanja u jabuci svake večeri prije spavanja. Ovi skromni posjedi bili su više nego dovoljni, pogotovo ako se uzme u obzir da mnogi drugi nisu bili te sreće u to vrijeme.
Njegova najdublja naklonost bila je rezervirana za njegovu sadašnju suprugu.
U rasponu od 35 godina ogromnu sreću pronašao je u braku s Amelom. Zajedno su odgojili kćerku po imenu Amela i sina po imenu Hamza. Njihova ljubavna priča nije bila bez izazova, budući da je njihova zajednica nailazila na protivljenje zbog njihovog različitog socioekonomskog porijekla. Unatoč negodovanju Amelinih imućnih roditelja, ljubav je pobijedila. U dobi od dvadeset godina, Amela se hrabro u tajnosti udala za Dina i započela novo poglavlje, pridruživši se njemu i njegovoj majci u njihovom zajedničkom domu.
Roditelji su je pola godine odbijali vidjeti, no na kraju su se predomislili i sada imaju fantastičan odnos. Dino je bio uporan u namjeri da ne napusti svoju strast prema glazbi, koja je često stvarala probleme i izazove u njegovom braku, jer je veličina njegovog budućeg uspjeha ostala potpuna misterija za sve.
Kao da su se sama nebeska tijela urotila u našu korist. Naši su se putevi ukrstili kad smo bili tek tinejdžeri, puni nevinosti i čistoće. Ispunjena sam radošću znajući da je naša ljubav izdržala sve ove godine. Amela nije samo moja žena, već i majka naše djece, moja partnerica u ljubavi, utješna prisutnost u trenucima tuge i moja osoba od najvećeg povjerenja. Po prirodi sam suzdržan, ali ona posjeduje osobine njegujućih majki, uvijek zna kako me umiriti kada mi je to najpotrebnije. Mi smo potpune suprotnosti: ja sam lako strastven, dok ona ostaje skromna i staložena. Možda nam upravo taj oštri kontrast omogućuje tako savršenu harmoniju.
Dino Merlin je kroz svoju karijeru napravio impresivan put u svijetu glazbe.
Godine 1991. Dervišhalidović kreće u solo karijeru i uzima umjetničko ime Dino Merlin. Dok još uvijek producira pop glazbu, on uključuje elemente elektroničke, orijentalne i etničke glazbe, što rezultira osebujnim i neusporedivim zvukom. Njegov inauguracijski solo album pod nazivom “Moja bogda sna” objavljen je 1993. godine.
Inauguralnu državnu himnu Bosne i Hercegovine pod nazivom “Jedna si jedina” napisao je on. Nastupio je tri puta na natjecanju za pjesmu Eurovizije: prvi put 1993. u Dublinu, gdje je skladao pjesmu “All the pain in the world”, što je bio povijesni trenutak jer je prvi put predstavljao Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu; zatim 1999. u Jeruzalemu, gdje je izveo pjesmu “Passengers” zajedno s francuskom pjevačicom Beatrice Pulo; i konačno 2011. godine u Dusseldorfu, gdje je Bosnu i Hercegovinu predstavio zanosnom melodijom „Ljubav zainad.
Godine 2000. predstavio je svoj vrlo hvaljeni album “Sredin”, koji je ubrzo postao najprodavanija senzacija u jugoistočnoj Europi tijekom sljedećeg desetljeća. Prateći izdanje, krenuo je na opsežnu turneju koja je obuhvatila preko 200 zadivljujućih izvedbi. Među tim nastupima bio je i monumentalni koncert održan na prestižnom Olimpijskom stadionu Koševo, gdje se zapanjujuća publika od 80.000 vatrenih obožavatelja okupila kako bi svjedočili njegovoj izvedbi koja izaziva strahopoštovanje.
Jednako dobro prihvaćen bio je i album “Hotel Nacional” koji se u godini zabio na 8. mjesto Billboardove ljestvice. lipnja 2014. učvrstivši svoju popularnost.
Zapažena je suradnja Dine Merlina s raznim umjetnicima.
Ne samo da je Dino Merlin za sebe stvorio mnoštvo uspješnih pjesama, već je svoj kantautorski talent posudio i drugim umjetnicima. Njegove suradnje proširile su se izvan područja pop glazbe, jer je također stvorio neke od najfinijih narodnih melodija.
Na prostorima bivše SFRJ osmislio je i isporučio senzacionalan duet s Vesnom Zmijanac pod nazivom “Kad zamirišu jorgovani”. Ova skladba, koja se vrlo brzo vinula u sam vrh, u potpunosti je njegova kreacija. Dva desetljeća kasnije, on i Vesna ponovno su surađivali u duetu pod nazivom “Klupko”, ali nažalost nije postigao jednaku reputaciju. Osim toga, 1990. godine je posebno za Zmijanca napisao pjesmu “Sto života”.
Ivana Banfić imala je privilegiju surađivati s njim na nekoliko glazbenih projekata među kojima su pjesme “Predaleko”, “Sretan 100. rođendan” i “Nikad neću znati”, kao i duet “Godina” koji su zajedno snimili.
Nina Badrić s njim je surađivala na snimanju dueta “Ti si mene.
Dino Merlin je talentirani tekstopisac koji stoji iza popularne pjesme Zdravka Čolića „Kao moja mati.
Lepa Brena je imala privilegiju da on napiše i sklada pjesme “Igraj, igraj” i “Jablan”. U suradnji sa Željkom Joksimovićem zajedno su stvorili hit “Superman”. Svoj vokalni talent pokazao je uz Eminu Jahović u pjesmi “Honey”, dok je također napisao zadivljujuću pjesmu “Tačka” za njen debi 2002. godine. Udruživši se s Harijem Varešanovićem, nadaleko poznatim kao Hari Mata Hari, izveli su očaravajuću himnu “Dabogda” “koji je odao počast Sarajevu. Uz to, Merlin je za Hari Mata Harija skladao poznate melodije “U znaku djevice” i “Sreća”. Zapažena je i suradnja s Osmanom Hadžićem, koja je rezultirala snažnim duetom “Pustite me” snimljenim 1991. godine za film “Bračna potojana”.
Njegov glazbeni rad donio mu je brojna priznanja i nagrade.
U području glazbe, humanitarnog rada i kulturnog doprinosa, ovaj je umjetnik pobrao mnoga priznanja. Kao priznanje za suradnju s Ivanom Banfić na pjesmi “Godina”, počašćen je titulom Hita godine 2001. Uz to, njegov album “Burek” iz 2004. donio mu je titulu Pop albuma godine. Nadalje, njegova suradnja s Ninom Badrić na pjesmi “Ti si mene” 2004. godine prepoznata je kao najuspješnija međunarodna suradnja. Umjetnik je također višestruko nagrađivan za svoje pop pjesme, uključujući i hit “Superman” iz 2005., u duetu sa Željkom Joksimovićem.
Dino je 2017. godine dobio prestižnu Šestoaprilsku nagradu za kulturu i umjetnost grada Sarajeva.
Kroz svoje pjesme ovjekovječio je najtužnije trenutke koje je doživio u životu.
Njegove pjesme, poput “Kokuzna vremena”, “Kad si proklad da me voliš” i “Paša moj solidni”, bile su proizvod njegovih osobnih borbi i iskustava s ljubavlju.
Ostvarujući svoje težnje, Dino je godinama kasnije pričao da mu je pomagao samo jedan komšija, Alija Miladin. Alija je tragično stradao u ratu, što je navelo pjevačicu da mu oda počast posvetivši mu stihove pjesme “Da te nije Alija”.
Dobio je njegu i liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.
Bez znanja mnogih, Dino Merlin je potražio psihijatrijsko liječenje u Njemačkoj, tijekom kojeg je skladao pjesmu “Umirem potpuno trijezan”.
Gubitak majke najdublje ga je pogodio, zbog čega joj je posvetio jednu od svojih najfinijih balada Nedostaješ. Dino Merlin služi kao dokaz neizmjernog utjecaja koji osobna iskustva imaju na život umjetnika i njihov umjetnički izraz.
Dokumentarni film “U sredini” u produkciji televizije “Al Jazira Balkan” 2017. ističe neospornu popularnost teme, naglašavajući kako glazba ima moć njegovanja ljubavi i jedinstva među narodima.
U iskrenoj gesti, odlučio je posvetiti svoju najmelankoličniju melodiju svom bolesnom suputniku.
Eldin Huseinbegović, talentirani muzičar i tekstopisac, svojevremeno je u sretnom braku s Emkom činio skladan i zanosan par. No, njihovu blaženu vezu pokvarila je Emkina nesretna bolest. Dok neki pojedinci pogođeni ovom bolešću mogu izdržati i napredovati sve do svojih sutonskih godina, Emkino krhko tijelo na kraju je podleglo njegovom nemilosrdnom stisku.
Pokazalo se da je bolest neumoljiva, prkoseći svim pokušajima kontrole. Postupno se njezina sposobnost kretanja pogoršala, zbog čega je bila prikovana za invalidska kolica. Na kraju ju je progutao mrak jer je izgubila vid. Unatoč ogromnoj patnji i dubokoj ljubavi koju je glasoviti Sarajlija osjećao prema svojoj bolesnoj supruzi, ona mu je poslužila kao inspiracija za neke od njegovih najfinijih skladbi, među kojima je i potresna pjesma „Da Šutiš“ koju je izveo njegov dragi prijatelj Dino Merlin. Eldin bi često izražavao svoju frustraciju što joj ne može kupiti cipele, znajući da ona više ne može hodati. Slično joj je želio pokloniti knjigu, no njezina sljepoća to je činila nemogućim. Stoga je došao na ideju da joj umjesto toga pokloni album. Emka, okovana i sljepoćom i invalidskim kolicima, bila je oličenje Eldinove nepokolebljive privrženosti. Odlučno izjavljuje da bi, kad bi mu se pružila prilika da vrati vrijeme, odlučio oženiti je još jednom, ne pokoleban njezinom bolešću i izazovima koje nosi. Nakon godina borbe s ovom iscrpljujućom i mučnom bolešću, njegova voljena supruga je preminula.
Unatoč uspješnoj karijeri, ostao je nepromijenjen kao osoba.
Od početka mog profesionalnog puta moja je bit ostala nepromijenjena. Čovjekova je prava priroda nepromjenjiva, neotporna na utjecaj bogatstva. I danas uživam u bureku i ćevapima, baš kao i nekada, potpuno svjestan svog prolaznog postojanja. Ovo razumijevanje potiče moju nepokolebljivu predanost osobnom rastu, dok neprestano nastojim poboljšati sebe.
