– Oliver Dragojević je jedan od rijetkih hrvatskih pjevača, koji nikada nije nastupao u Srbiji. Vjerujemo da bi napunio nekoliko Arena za redom, ali jednostavno ružne uspomene iz rata sa Srbijom, nisu mu dozvoljavale da kroči nogom u Srbiju….
Oliver Dragojević, poznata glazbena ikona, preminuo je prije šest godina. Tragično, podlegao je jednogodišnjoj borbi s teškom bolešću, točnije tumorom na plućima, koji ga je u posljednjim danima ozbiljno iscrpio. Međutim, njegovo nasljeđe u glazbenoj industriji ostaje vječno, a njegova burna romantična nastojanja također su privukla značajnu pozornost. Unatoč naporima da očuva ličnost uzornog obiteljskog čovjeka, našao se upleten u nekoliko kontroverzi. Manje poznata priča velikog umjetnika vrti se oko njegovog osobnog života, točnije skorog raspada braka zbog javnog otkrivanja njegove afere s bivšom manekenkom Brankom Marić Muti. Tijekom tog dugog razdoblja često sam se našao na odjelu hitne pomoći zbog silnog stresa i tjeskobe.
Provela sam dosta vremena pokušavajući shvatiti razloge Oliverove nevjere, da bih na kraju došla do spoznaje da to proizlazi iz njegove nezrelosti i nesamouvjerenosti, govorila je u tom razdoblju Vesna. Branka Marić Muti, bivša manekenka, otvoreno je priznala da je s njim u velikoj ljubavnoj vezi. Tijekom 1970-ih i ranih 1980-ih dijelila ih je bliska veza, a o značaju afere govori i Dragojevićeva želja da zbog Branke raskine brak s Vesnom. Uvijek sam nerado raspravljao o svom privatnom životu izvan svojih nastupa. Međutim, niz neobičnih i neetičnih događaja bacio me u središte pozornosti skandala koji su orkestrirali drugi. Čvrsto vjerujem da pitanja intimnosti trebaju ostati privatna, a sva potrebna rješenja rješavat ću unutar granica vlastitog doma is onima koji su izravno uključeni. Oni koji traže senzacionalizam ostat će nezadovoljni, jer ja odbijam udovoljiti njihovim željama – izjavio je Oliver, riječi prožete trunkom zlobe.
Nakon Oliverove smrti, Vesna je u opisnoj izjavi suosjećajno prepričala prirodu svog života s njim. Jazz me užasavao, dok ga je Oliver jako volio. Sjećam se da sam ga zamolio da me prosvijetli o zamršenosti jazza, kako se izvodi, jer mi se činilo da oni to rade krivo… Njegov odgovor je jednostavno bio da izbjegne razgovor o tome. Naši razgovori rijetko su se doticali glazbe, jer su moji interesi više naginjali medicini i psihologiji, prisjećala se Vesna. Vesna s tugom otkriva da joj je trebalo čitavo desetljeće da se odmakne od Oliverovih prijevara.
BONUS PRIČA:
U dobi od 37 godina, Novak Đoković, kojeg mnogi smatraju najvećim tenisačem svih vremena, nastavlja pokazivati nezaustavljivu snagu na terenu. U izvanrednom prikazu vještine i forme, trijumfirao je nad Matthewom Ebdenom iz Australije na otvaranju Olimpijskih igara.
Ova ga pobjeda dovodi korak bliže ostvarenju njegovog konačnog cilja – osiguravanju jedine zlatne medalje koja mu je dosad izmakla. Dok uživa u svom uspjehu, Đoković radosno pjeva serenadu publici posebnom pjesmom – “Raduj se, srpski narode za slobodu rođen!” Ovi iskreni stihovi odjekivali su stadionom u Francuskoj, služeći kao snažan simbol podrške nepopustljivom Noletu. Koje je podrijetlo poznatog hita? Za stvaranje ove trajne melodije zaslužan je nadareni svećenik Ivan Crnogorčević, a njezinu zadivljujuću izvedbu besprijekorno je izvela njegova supruga Danica. Dok sam strpljivo čekao Danicu i našu kćer Kasiju da se pripreme za našu ležernu šetnju, zatekao sam se kako dokono otkucavam ritam na zidu hodnika.
Zanimljivo, raspitala sam se postoji li pjesma sa sličnim ritmom, na što je Danica odgovorila niječno. No, uvijek mi je u sjećanju ostala rečenica: “Srbi su sretni zbog slobode…”. Nisam ni slutio da će se upravo ova pjesma pojaviti kao himna tijekom litije u Crnoj Gori, iako njezina početna kreacija nije imala veze s takvim događajima. Svećenik Ivan, cijenjeni skladatelj ovog bezvremenskog remek-djela, kaže da se ono nadaleko smatra jednom od najizvrsnijih pjesama ikada napisanih.
Briga koju je gajio za sveta mjesta, težina povijesti i kolebanje vjere, sve se to uzburkalo u njemu, rasplamsavajući nadahnuće da sklada pjesmu koja odmah osvaja srce nakon prvog slušanja. Nije lako objasniti porijeklo stihova koji veseljem, igrom i pjesmom pale srpski narod. Ovo stvaranje dogodilo se prije tri godine, u vrijeme kada je srpski narod bio suočen sa duhovnim prijetnjama sa svih strana. Upravo ta duboka zabrinutost za naša štovana svetišta i svetu povijest poslužila mi je kao nadahnuće za skladanje pjesme, kako je rekao đakon Ivan Crnogorčević u intervjuu za časopis “Hello”.
