– Za danas jedna jako zanimljiva priča, koja nam dolazi direktno sa holivudskih pločnika. Svjedoci smo toga, da među američkim zvijezdama uvijek imamo neke osobe koje su doživjele seksualno zlostavljanje, ili neku drugu torturu od strane svoje porodice. Danas vam donosimo upravo jednu takvu priču.
U oblasti kinematografije došlo je do značajnog napretka u pogledu jedne renomirane glumice. Ovaj napredak se odnosi na lične susrete određenih ženskih osoba koje su odlučile da šute o prethodnim slučajevima zlostavljanja tokom većeg dijela svog života. Nasuprot tome, postoje oni koji, uprkos potencijalnim reperkusijama i potencijalnim efektima na njihovu profesionalnu putanju, neustrašivo istupaju na vrhuncu svoje slave.
Majka glumice otvoreno je priznala da se oglušila o optužbe svoje ćerke o zlostavljanju od oca, insistirajući na opipljivim dokazima pre nego što prihvati istinu. Živo se sjećala trenutka kada ga je uhvatila na krevetu svoje kćeri i ispitivala o njegovom ponašanju. Suočena s finansijskim poteškoćama, odlučila je dati prednost drugim brigama i otišla u svoju domovinu Rusiju ne obazirući se na dobrobit svoje kćeri. Melissa je u međuvremenu tražila savjet od psihologa i upustila se u opsežne razgovore s njima o dubokom utjecaju prezirnih djela njenog oca.
Glumica je dobila značajnu podršku na različitim kanalima društvenih medija i od svojih kolega iz industrije zbog svog novostečenog priznanja. Aleksandra Major-Valden, bivša verenica Borisa Bekera, u nedavno objavljenom dokumentarcu otkriva da je za raskid njihove veridbe saznala preko medija. Razmišljajući o propasti njihove veze, Aleksandra to upoređuje sa nepredviđenom izdajom.
- Otkrivanje je otkriveno u drugom dijelu dokumentarne serije na ITV-u pod nazivom “Boris Becker: Uspon i pad”. Aleksandra, ćerka Beckerovog menadžera od poverenja Ax Major-Waidena, u početku se ukrstila sa Borisom tokom svog detinjstva. Nakon smrti njenog oca 1997. godine, Alexandra i Becker razvili su snažnu vezu, koja je na kraju prerasla u romantičnu vezu devet godina kasnije kada je ona napunila 24 godine, a on 40 godina. Okarakterišući početnu fazu svoje ljubavne priče kao aferu iz knjige priča, par je krenuo u sanjivo povlačenje na Sardiniju, gde je Boris postavio pitanje Aleksandri.
Razmišljajući o tom trenutku, Aleksandra se prisetila kako je lukavo manipulisao medijima tako što je selektivno delio poruku bez odgovarajućeg konteksta. Nakon toga, novinarima je prišao bivši teniser, koji je navodno uzviknuo: “Pogledajte samo ovu mladu ženu, od samo 24 godine, koja je naglo prekinula našu vezu samo jednom SMS porukom – to je apsolutno užasno!” Nasuprot tome, Aleksandra je naišla na Razilogovu umešanost preko BiD-a.
Izražavajući svoje nezadovoljstvo, požalila se: “Boris se predstavljao kao žrtva, vješto oblikujući svoj imidž da ostavi povoljan utisak. Osjećala sam se prevarenom, napuštenom od nekoga kome sam nekada vjerovala. Od tada nam se putevi tek trebaju ukrstiti. Koncept nasilja obuhvata Različiti oblici agresivnog ponašanja i destruktivnog ponašanja usmjereni na ljude, životinje ili imovinu. Udubimo se u osnovne komponente nasilja: Fizički činovi agresije obuhvataju širok spektar ponašanja koji uzrokuju direktnu štetu ili ozljedu pojedincima ili objektima.
Fizička ozljeda se može nanijeti raznim radnjama, poput udaranja, udaranja nogama ili čak bacanja predmeta. Emocionalno i psihičko nasilje se, s druge strane, manifestuje kroz verbalne prijetnje, ponižavanje, zastrašivanje i manipulativno ponašanje. Važno je napomenuti da ovaj oblik nasilja može biti jednako štetan kao i fizička povreda, ostavljajući duboke emocionalne ožiljke na žrtvama. Seksualno nasilje obuhvata nepoželjno seksualno ponašanje, uključujući silovanje, seksualno uznemiravanje i eksploataciju. Za razliku od toga, nasilje u porodici se odnosi na djela nasilja koja se dešavaju u okviru porodice, uključujući partnersko nasilje, zlostavljanje djece ili maltretiranje starijih članova porodice.
Različiti oblici nasilja, koji obuhvataju fizičke, emocionalne i verbalne sukobe među učenicima i potencijalno uključuju nastavnike, imaju potencijal da utiču na obrazovne institucije. Nadalje, pojava cyber maltretiranja se pojavila kao značajna bojazan, jer podrazumijeva korištenje digitalnih kanala poput društvenih medija, tekstualnih poruka i e-pošte za mučenje i prisiljavanje pojedinaca.
