Uklanjanje kamenca i prljavštine moguće je obaviti samostalno, bez pomoći stručnjaka, osim ako nema specifičnih mehaničkih oštećenja uzrokovanih kamencem. Naime, jako je bitno da se prvo informišete oko ovog problema, a evo i jedan savjet na prirodnoj bazi…..
Rješavanje problema s vašom perilicom rublja ne zahtijeva nužno značajne troškove. Doista, samostalno provođenje procesa čišćenja može dovesti do značajnih ušteda. Unatoč tome, ključno je pribaviti neke praktične savjete kako bi se jamčilo da se čišćenje izvodi sigurno. Započnite s rješavanjem spremnika za vodu vaše perilice rublja.
S vremenom nakupljanje ostataka deterdženta i kamenca unutar perilice može dovesti do mogućih oštećenja i smanjene učinkovitosti pranja. Da biste riješili ovaj problem, napravite jednostavnu mješavinu koja se sastoji od sapuna za pranje rublja, vodikovog peroksida i sode bikarbone. Na površinu raspršivača nanesite ovu mješavinu i ostavite da počne djelovati prije nego što je isperete. Limunska kiselina služi kao učinkovito sredstvo za uklanjanje kamenca s grijaćih tijela. Stavljanjem u odjeljak za deterdžent i izvođenjem ciklusa pranja na visokim temperaturama, vaša perilica može se vratiti u stanje koje je gotovo novo. Za čišćenje gumene brtve vaše perilice rublja, otopina vode i limunske kiseline učinkovito će ukloniti prljavštinu i plijesan.
Ako osjetite bilo kakve neugodne mirise, upotreba tableta za perilicu posuđa tijekom ciklusa na visokoj temperaturi može ih učinkovito iskorijeniti. Kako biste produljili vijek trajanja svoje perilice rublja, razmislite o stvaranju DIY “Jedača kamena” kombiniranjem sode za pranje, sode bikarbone, limunske kiseline i soli. Ova mješavina ne samo da podiže čistoću i svježinu vaše perilice rublja, već pridonosi i njezinoj ukupnoj trajnosti. Pridržavajući se ovih praktičnih savjeta i tehnika, možete osigurati da vaša perilica rublja ostane besprijekorna i radi besprijekorno dugi niz godina!
DOPUNSKI MATERIJAL
Jučerašnji dan proglašen je Svjetskim danom Alzheimerove bolesti, čime se naglašava hitna potreba za značajnim mjerama za poboljšanje postojećih okolnosti, ističu u Udruženju za Alzheimerovu bolest Srbije. Mjesec rujan priznat je kao Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti, svjetska kampanja čiji je cilj poticanje svijesti i rješavanje stigme, pri čemu je 21. rujna posebno prepoznat kao Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Ovaj oblik demencije i dalje je najrašireniji, a nažalost, lijek tek treba biti otkriven.
Uznemirujuće statistike pokazuju da je više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta trenutno pogođeno demencijom, a više od 140.000 živi u Srbiji. Projekcije sugeriraju da bi se ova svjetska brojka mogla popeti na 78 milijuna u roku od nešto više od pet godina. Zabrinjavajući aspekt ove situacije je da približno 75 posto onih koji pate od demencije ostaju nedijagnosticirani. Borbu protiv ovog stanja ometaju nedovoljna svijest, dugotrajna stigma, dezinformacije i diskriminacija, što često rezultira neprepoznavanjem ranih znakova upozorenja. Unatoč tome, rana dijagnoza može olakšati pristup potpori, omogućujući pojedincima da vode dulje, kvalitetnije i dostojanstvenije živote.
“U početku nismo uspjeli priznati situaciju. Naše predrasude dovele su do toga da zaboravljivost doživljavamo tek kao tipičan dio starenja, što nas je pak dovelo do povezivanja demencije s poodmaklim godinama. Bile su potrebne tri izazovne i neizvjesne godine prije nego što smo uspjeli odvesti moju majku liječniku, gdje je dobila točnu dijagnozu i lijekove koji su ublažili njezinu agresiju i nemir”, navodi gđa. S.S., koja već 15 godina brine o majci kojoj je dijagnosticirana demencija.
Prema srpskoj udruzi za Alzheimerovu bolest, demencija je glavni uzrok invaliditeta i ovisnosti među starijim osobama, naglašavajući nedovoljnu spremnost naših sustava zdravstvene i socijalne skrbi da zadovolje sadašnje i buduće potrebe oboljelih. Nadalje, demencija je sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu i ima značajne ekonomske posljedice. Trenutačno se svjetski godišnji izdaci povezani s demencijom procjenjuju na 1,3 trilijuna dolara, s projekcijama koje ukazuju na povećanje na 2,8 bilijuna dolara do 2030. godine.
