U današnjem članku vam pišemo o pomicanju sata koje nas svake godine iznova iznenadi – prelazak na ljetno računanje vremena.
Uvijek je to ista priča: jedan sat sna koji “gubimo” u martu, i drugi koji “dobijamo” na jesen. Zamišljamo kako to utječe na nas, ali zapravo se uvijek iznova pitamo ima li ova tradicija još neki stvarni smisao u današnjem, digitalnom i modernom svijetu. Ove godine, pomak na ljetno računanje vremena desit će se 29. marta 2026. godine, što je, kako se može činiti, “ranije” nego prošlih godina.
Zašto ranije, kada pravilo nije promijenjeno? Pa, odgovor leži u činjenici da pravilo o pomicanju kazaljki ostaje isto: posljednja nedjelja u martu. Kako datum uvijek ovisi o tom pravilu, pomicanje vremena ove godine pada 29. marta, dok je prošle godine to bilo 30. marta. Dakle, nije da su vlasti donijele neku novu odluku o pomjeranju vremena ranije, nego kalendar tako jednostavno pada ove godine.
Pomicanje sata na ljetno računanje vremena je nekada bilo opravdano potrebom za uštedom energije – više svjetla tijekom dana, manje noćne rasvjete. No, u današnjem svijetu gdje imamo LED rasvjetu, klima-uređaje i gdje svjetlo nije više tako skupo, mnogi se pitaju ima li pomicanje sata stvarne koristi. U isto vrijeme, mnogi ljudi smatraju da je ova praksa postala zastarjela. Evropska unija već godinama razmatra mogućnost ukidanja pomicanja sata, ali zbog nesuglasica između članica, još uvijek nije postignut dogovor hoće li se trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu.
Zanimljivo je da, iako se samo radi o jednom satu koji pomaknemo, mnogi ljudi osjećaju posljedice ovog pomaka. Pospanost, umor, pad koncentracije i promjena u svakodnevnoj rutini, sve su to normalni efekti. To posebno pogađa djecu i starije osobe, koji se teže prilagođavaju novom vremenu. Također, dok se telefoni i računari automatski prilagođavaju novom vremenu, mnogi od nas zaborave ručno promijeniti satove, poput onih na zidovima, budilnicima ili u autu, što dodatno izaziva zbunjenost.
Kako da lakše podnesemo ovu promjenu? Jednostavni savjeti mogu značajno olakšati prelazak na ljetno računanje vremena. Prvo, preporučuje se da počnemo prilagodbu nekoliko dana unaprijed – postupno pomičite vrijeme odlaska na spavanje i buđenja 10-15 minuta ranije kako bi se tijelo lakše prilagodilo. Također, ako možete, izbjegavajte zakazivanje važnih obaveza odmah nakon pomicanja sata, jer tijelo treba vremena da se uskladi s novim ritmom. Kratka jutarnja šetnja ili jednostavno otvaranje prozora pomoći će organizmu da se brže uskladi sa svjetlom.
Ne zaboravite na provjeru svih svojih satova u kući – budilnici, satovi u automobilu, pećnice i drugi uređaji koji ne podešavaju sami vrijeme. Ako ih ne prilagodimo, možemo kasniti na važne obaveze.
Pomicanje sata svake godine dođe kao rutinska obaveza, ali, dok se mi borimo s tim jednim satom, naš svakodnevni život ide dalje. Posao, obaveze, djeca, školovanja, i svi naši dnevni zadaci nastavljaju svoj ritam, a jedina stvar koja se mijenja je naš unutrašnji sat. Za mnoge, ova praksa pomicanja sata se čini kao nešto iz prošlih vremena, kada su svi aspekti života bili jednostavniji i svjetlo bilo dragocjeno. No, unatoč tome, realnost je da se naša svakodnevica ne usporava zbog jednog promijenjenog sata, a mi se i dalje moramo prilagoditi tome.
