I ova zima je bila može da se kaže itekako kratkoga vijeka. Jednostavno, kao i zime od ranije, snijega nije bilo ni za lijeka, ali sada bi se to sve moglo da promijeni. Iako nije sezona, trenutno proljeća nema snježnih oborina, čak ni u višim planinskim predjelima, a kamoli u većim gradovima.
Naše iščekivanje zime je poraslo nakon početnog hladnog vala, ali čini se da ćemo morati biti strpljivi dok još malo čekamo.
Republički hidrometeorološki zavod je za cijeli nadolazeći tjedan prognozirao iznadprosječne temperature, stoji u njihovom nedavnom priopćenju.
Poslednji gost u “Pulsu Srbije” bio je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora RHMZ. Tijekom intervjua govorio je o neuobičajeno toplim danima u veljači i pružio uvid u trajanje “proljetne” sezone u ovom mjesecu.
Započnimo priznavanjem činjenice da je najtoplija ikad zabilježena veljača bila 12. veljače 1899. godine, s temperaturom od nevjerojatnih 24,5 stupnjeva. To je rekord koji se čini nemoguće nadmašiti, iako smo se prilično približili. Međutim, bitno je napomenuti da je ovaj rekord postavljen prije više od jednog stoljeća. Posljednjih godina, posebice u posljednjem desetljeću, tijekom mjeseca veljače bilježimo relativno toplo vrijeme s nekoliko ugodno toplih dana. Mihajlović je to izjavio i potom nastavio:
Nakon ove privremene odgode u vidu proljetnih praznika, neminovno je da će se zima ponovno spustiti u naše krajeve, donoseći sa sobom hladne dane i snježne planine.
Odakle potječe ovo toplo vrijeme i s čime je povezano?
Dolazak tople zračne mase i jačanje sustava visokog tlaka s jugozapada Europe rezultirali su valom toplog vremena, s temperaturama koje su u Francuskoj prelazile 20 stupnjeva. Ova topla zračna masa proširila je svoj utjecaj i na zapadnu Europu i Balkanski poluotok. Unutar ovog atmosferskog uzorka, strujanje toplog suptropskog zraka pridonijelo je ugodnim uvjetima. Kao rezultat toga, temperature su porasle otprilike 10 stupnjeva više od tipičnih očitanja za ovu sezonu.