– U Nastavku našeg današnjega članka govorićemo o ribi, i njenim zdravstvenim benefitima. Naime, jasno je da je puna zdravih masti, da se lako probavlja, i da je itekako dobra po starije osobe i zdravlje samih kostiju….
Iako se može činiti privlačnim, je li riba koju svakodnevno jedemo uistinu bogata hranjivim vrijednostima i ima li značajan utjecaj na naše tjelesne funkcije? Odgovor nije uvijek potvrdan. Unutar asortimana popularne ribe dostupne u trgovinama, postoje određene vrste kojih se trebamo kloniti. Riba je korisna zbog svojih omega-3 masnih kiselina i služi kao izvrstan izvor vitamina D, E, A, raznih vitamina B skupine i esencijalnih minerala.
Osim toga, zadovoljava potrebe tijela za proteinima. Međutim, nije svaka riba prikladna za jelo. Stručnjaci preporučuju uključivanje određenih vrsta u našu prehranu, poput skuše, haringe, polaka, bakalara, lososa, grgeča, sardina i tune, među ostalima. Podrijetlo ribe je ključno; oni s Atlantika ili Pacifika su favorizirani jer sadrže manje žive.
- Štoviše, kako izvještava Medonet, odrasla osoba trebala bi pojesti otprilike dvanaest konzervi tune da bi bila u opasnosti od trovanja živom. Međutim, okolnosti za buduće majke i žene koje planiraju trudnoću su nešto drugačije. Institut za majku i dijete savjetuje da njihova prehrana uključuje samo nemasnu ribu koja nije predatorska i dolazi iz Atlantskog i Tihog oceana, kao i iz Sjevernog mora. Za malu djecu preporučljivo je uključiti ove vrste ribe u svoju prehranu.
Međutim, bitno je da riba koju jedemo obiluje omega-3 masnim kiselinama. Nažalost, pangasius ima vrlo malo ovih korisnih masti. Ova slatkovodna riba, poznata po svom nježnom okusu, vrlo je popularna u Srbiji. Podrijetlom iz Vijetnama, pangasius se uzgaja u lošim uvjetima. Ribe su ograničene na vrlo malo područje, što ometa njihovu sposobnost prirodnog razmnožavanja. Kako bi pomogli u ovom procesu, uzgajivači daju hormonske injekcije (korionski gonadotropin) i daju specifičnu prehranu koja se sastoji od ribljeg brašna, soje i kasave kako bi povećali težinu pangasijusa.
Koje su posljedice? Riba puna sastojaka upitne kvalitete na kraju nađe put do našeg tijela. Tilapija, slatkovodna vrsta porijeklom iz Azije, često se uzgaja u rezervoarima zagađenim onečišćenjem. Ova se riba podvrgava tretmanu hormonima i dodacima za poticanje brzog rasta. Nadalje, tilapija je bogata arahidonskom kiselinom, članom skupine omega-6 masnih kiselina, koja može pridonijeti upalama, srčanim bolestima i starenju stanica ako se često konzumira.
Što se tiče nilskog grgeča, bitno je prepoznati da ova riba pruža nemasno meso, obilje proteina i solidan je izvor vitamina A. Ipak, osim ovih ograničenih prednosti—također prisutnih u drugim, zdravijim ribama—nilski grgeč ima manjak omega masnih kiselina -3 masne kiseline i znatnu količinu palmitinske kiseline. Iako se može činiti egzotičnim, ova komponenta nažalost pomaže u stvaranju štetnog kolesterola (LDL).
Maslac je poznat po tome što sadrži opasnu, teško probavljivu oleinsku kiselinu, koja uključuje estere voska. Redovita konzumacija Butterfish-a može dovesti do simptoma uključujući mučninu, proljev i moguće povraćanje. Masovni uzgoj škampi često izaziva sporne probleme. Osim toga, mnogi ljudi ne uspiju očistiti škampe prije jela, pa ih ubacuju u obroke s ostacima u crijevima koji se očituju kao tanka crna linija duž njihovih leđa. Iako su škampi izvor proteina, oni također mogu pridonijeti povećanju razine štetnog kolesterola.
