Za piletinu se širom svijeta misli da je ubjedljivo najzdravije meso na svijetu. Naime, ima jako malo masti u sebi, puno proteina, i jako se brzo vari. Slijedi i priča o jednom drugom mesu, za kojeg se vjeruje da je puno zdravije i bolje od same piletine….
Meso je temeljna komponenta prehrane u brojnim kućanstvima, a mnogi pojedinci ne mogu zamisliti svoje obroke bez njega. Ipak, ključno je priznati da nisu sve vrste mesa korisne za naše zdravlje. Svoju ekspertizu o najkvalitetnijem mesu ranije je u prilogu za Prvu TV iznio gastroenterolog Vojislav Perišić. Preporučio je dnevnu porciju mesa, napominjući da iako je soja dopuštena, to nije njegova osobna preferencija. Pojasnio je kako je u jednoj američkoj mesnici junetina prevladavajući izbor mesa.
- Govedina je preferirani izbor zbog svoje jarke crvene boje, koja označava visoku koncentraciju željeza i prisutnost cinka. Nasuprot tome, teletina je manje omiljena. Kada birate komad govedine, on obično sadrži korisnu masnoću koja doprinosi unosu vitamina D. Osim toga, govedina služi kao isplativa opcija i smatra se boljom od svinjetine. Liječnik je savjetovao da se konzumira samo svinjski but, a osušen ograničiti na crveni dio. Koje vrste mesa treba izbjegavati? Točnije, postoje četiri klasifikacije mesa koje bi trebalo izbjegavati.
Prema dr. Keciji Joy, konzumacija odreska može dovesti do upale u tijelu i može pospješiti debljanje ako se konzumira u velikim količinama. Takva hrana sadrži visoku razinu zasićenih masnoća koje podižu razinu nezdravog kolesterola i povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. U janjetini se može uživati u rijetkim prilikama; usprkos tome, ključno je priznati da ima visok udio masti, što može nepovoljno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svinjska rebra smatraju se nepoželjnom namirnicom zbog povišenog udjela masti.
Kobasice se kao mesni proizvodi često nalaze na gotovo svim popisima namirnica koje se smatraju štetnima za naše zdravlje. Obrađene vrste, obično s visokim udjelom soli i punim aditiva, predstavljaju znatan rizik kada se konzumiraju u prekomjernim količinama.
BONUS:
Nedavno istraživanje pokazalo je da se nordijska prehrana smatra zdravijom od mediteranske prehrane. U tom kontekstu, gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić ponudio je uvid u sličnosti i razlike između ova dva načina prehrane, kao i njihov utjecaj na zdravlje. “Razlika između ova dva pristupa prehrani je vrijedna pažnje, prvenstveno u vezi s vrstama masnoća koje se koriste.
- Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, dok nordijska prehrana koristi ulje uljane repice. Iako oba ulja imaju usporediv lipidni sastav i bogata su korisnim mastima, svako Dijeta svakako sadrži visokokvalitetne masti koje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Dodatno, doktorica je istaknula nužnost ograničavanja prekomjernog unosa šećera. Izjavio je da je ta razlika također očita u fizičkim karakteristikama pojedinaca koji su se pridržavali takve dijete tijekom duljeg trajanja.
“Zamislite pojedinca koji potječe iz mediteranskog područja, a koji bi se mogao okarakterizirati kao pretešan s primjetnim izbočenjem trbuha, za razliku od njegovog vitkog skandinavskog ekvivalenta. Ipak, nakon analize prevalencije hipertenzije i infarkta miokarda, statistike otkrivaju zapanjujuću sličnost. Nedavna istraživanja temeljito su ispitala utjecaj prekomjerne tjelesne težine na aterosklerozu i pridružene tegobe, ukazujući da je specifična vrsta masnog tkiva presudan čimbenik, dok se čini da opća pretilost ima minimalan utjecaj, prema profesoru Voji, muškarac može nositi dodatnih 10 do 15 kilograma bez značajnih zdravstvenih problema.
“Integirajte ulje repice u svoje kulinarske prakse pet ili šest puta tjedno. Preporučujem njegovu upotrebu zbog veće kvalitete i relativno niže cijene u odnosu na maslinovo ulje. Iako može biti skuplje od suncokretovog ulja, prevelike količine nisu potrebne za postizanje željenog okusa; jedna litra je dovoljna na dulje vrijeme, a služi i kao zdravija alternativa, jer se suncokretovo ulje ne smatra korisnim”, rekao je gastroenterolog Perišić.
