U gostovanju na jednoj od najgledanijih jutarnjih emisija, poznati srpski dijetolog prof. dr Momčilo Matić podijelio je niz savjeta o zdravim prehrambenim navikama, a posebnu pažnju posvetio je najvažnijem obroku dana doručku.
Njegove riječi naglašavaju koliko jutarnji unos hrane ima uticaja na cjelokupno zdravlje, posebno na rad mozga, koncentraciju i energiju tokom dana.
Prema riječima dr Matića, preskakanje doručka ima direktne negativne posledice po moždane funkcije. Ukoliko se organizmu odmah nakon buđenja ne pruži adekvatan unos nutrijenata, posebno glukoze i kiseonika, mozak ostaje bez osnovnog „goriva“. Rezultat toga su poteškoće s fokusom, lošija memorija, pad energije i opšta razdražljivost. On upozorava da organizam, bez jutarnjeg obroka, funkcioniše pod stresom i ne može obavljati zadatke punim kapacitetom.
- Upravo zato, kaže Matić, doručak ne smije biti brzinska grickalica ili kafa „s nogu“. Umjesto toga, treba biti najkvalitetniji i najobilniji obrok u toku dana. Preporučuje se balansiran unos zdravih ugljenih hidrata, kao što su hleb od heljde, integralne žitarice, kao i prirodna biljna mlijeka poput ovsenog ili pirinčanog.
Posebno naglašava važnost jutarnjeg rituala unosa tečnosti, ali ne bilo koje vrste. Dan bi, po njegovim riječima, trebalo da počne sa dvije čaše mlake vode koje pomažu rehidraciju organizma nakon noći i pokreću rad organa za varenje. Suprotno uvriježenom mišljenju, kafa nije preporučljiva kao prvi napitak jer, kako on objašnjava, ne budi organizam već samo stvara lažni osećaj energije. Vodu prati blaga stimulacija u vidu čaja sa medom, polenom ili matičnim mlečom, za koje Matić kaže da predstavljaju pravu infuziju za mozak.
Kako se mijenjaju godišnja doba, tako se mijenjaju i potrebe našeg tijela. U ljetnim mjesecima, zbog nižeg energetskog utroška, organizmu je potrebno manje kalorija, ali to ne znači da treba preskakati obroke. Ključ leži u izboru lakše, svježije hrane, s fokusom na voće, povrće i prirodne sokove bez dodatog šećera. Voće ne samo da pruža energiju, već i hidrira tijelo i obezbjeđuje vlakna, što je ključno za dobru probavu i osjećaj sitosti.
- Dr Matić posebno upozorava na opasnosti tzv. brzinskih dijeta koje obećavaju nagli gubitak kilograma u vrlo kratkom vremenu. Takve dijete često uvode tijelo u stanje stresa, jer se energetski depoi prazne prebrzo i bez ravnoteže. Dugoročno, ovakve dijete mogu dovesti do usporavanja metabolizma, gubitka mišićne mase i povratka izgubljenih kilograma, često i u većoj mjeri. Umjesto toga, preporučuje se postepeni pristup – promjena životnih navika umjesto drastičnih mjera.
Pravi cilj ishrane, kako ističe ovaj stručnjak, nije samo kontrola težine, već i unutrašnji balans. Hrana bi trebalo da nas osnaži, poboljša raspoloženje i učini da se osjećamo zdravo i funkcionalno, a ne da budemo iscrpljeni i bezvoljni. Zbog toga on podvlači važnost svesnog jedenja, planiranja obroka i izbora namirnica koje zaista hrane, a ne samo zasićuju.
Jedan od najvažnijih uvida koje prof. dr Matić nudi jeste da ne postoji univerzalni recept koji odgovara svima. Svaki organizam ima svoje specifične potrebe koje zavise od dobi, pola, načina života, zdravstvenog stanja i fizičke aktivnosti. Upravo zato treba pratiti signale koje nam tijelo šalje – kada je gladno, kada je sito i kako se osjeća nakon određenih namirnica.
U konačnici, poruka ovog cijenjenog dijetologa je jednostavna, ali snažna: doručkujte kvalitetno, jedite s pažnjom i ne vjerujte brzopletim rješenjima. Umjesto da hranu doživljavamo kao neprijatelja ili prepreku, trebamo je razumjeti kao najvažniji alat za zdravlje i kao prirodni izvor energije. Kad se ishrani pristupi sa znanjem i poštovanjem, organizam to zna da prepozna – i nagradi nas vitalnošću, jasnim umom i unutrašnjim mirom.
