Uskrs se ne slavi na isti datum svake godine – to je pokretni praznik. Praznik se određuje prema lunarnom kalendaru i pada prve nedelje posle punog meseca koji nastupi nakon prolećne ravnodnevnice. To znači da može biti između 22. marta i 25. aprila (za zapadne crkve) ili kasnije ako se računa po julijanskom kalendaru (pravoslavni Uskrs).
U današnjem članku vam donosimo šta ne bi trebalo da radite na Vaskrs, prema starim vjerovanjima i običajima koji su se prenosili s koljena na koljeno.
Naši preci su ovaj praznik dočekivali s velikim poštovanjem, vjerujući da se način na koji se Uskrs proslavi preslikava na ostatak godine. Iako živimo u savremenom dobu, mnogi i dalje čuvaju duh tradicije i trude se da praznik provedu u skladu s vrijednostima koje simbolizuje – mir, ljubav i duhovna obnova.
Uskrs 2025. godine obilježava se u nedjelju, 20. aprila. Prema narodnom vjerovanju, određene stvari tog dana treba izbjegavati kako bi se sačuvala pozitivna energija u domu i privukla sreća. Ljudi vjeruju da se ponašanje na ovaj dan snažno odražava na budućnost, posebno ako je u pitanju ono što se kaže i uradi u krugu porodice. Zato se posebna pažnja poklanja tome da se praznik dočeka u miru, slozi i uz iskreno zajedništvo.
Jedna od glavnih stvari na koje se upozorava jeste da se na Vaskrs ne treba svađati niti koristiti ružne riječi. Smatra se da riječi izgovorene u afektu, posebno one koje vrijeđaju druge, mogu nositi negativnu energiju kroz cijelu godinu. Zato se savjetuje da se toga dana bude posebno smiren, da se razgovara nježno, i da se što više dijele lijepa osjećanja s bližnjima. Osmijeh i topla riječ postaju blagoslov koji ispunjava dom i širi mir među ukućanima.
- Takođe, prema običajima, tog dana se ne čisti kuća i ne pere veš. Sve poslove tog tipa trebalo bi završiti dan ranije, kako se na Uskrs ne bi iz kuće „iznosila sreća“. U narodnom tumačenju, voda kojom se pere ili nečistoća koja se iznosi simbolizuju odlazak blagostanja, pa se preporučuje da se toga dana samo uživa u prazniku, bez ikakvih fizičkih opterećenja i obaveza.
Pored toga, izbjegava se i bilo kakav težak fizički rad. Uskrs je dan kada tijelo treba da se odmori, a um da se posveti molitvi, razmišljanju i zahvalnosti. Bilo da je riječ o poslovima u kući, na njivi ili u radionici, preporučuje se da se sve obustavi kako bi se ukazalo poštovanje prazniku i njegovoj dubokoj duhovnoj simbolici. Radost i tišina su najbolji znakovi poštovanja prema tom danu, jer kroz mir dolazimo bliže sebi i onome što zaista ima vrijednost.
Posebna pažnja se pridaje i načinu na koji se postupa sa razbijenim uskršnjim jajima. Ona se ne bacaju u smeće, već se, prema vjerovanju, ostavljaju negdje u prirodi – ispod drveta, u bašti ili dvorištu. Vjeruje se da ta jaja, koja simbolizuju život i obnovu, donose zaštitu, zdravlje i plodnost domu. Ovaj običaj se u nekim krajevima još uvijek čuva, a iako možda djeluje neobično, mnogima je to poseban čin povezivanja sa prirodom i ciklusima života.
Ne treba se zaboraviti ni na molitvu. Bilo da ste duboko religiozni ili samo poštujete tradiciju, Vaskrs poziva na zahvalnost, praštanje i unutrašnju obnovu. Tog jutra mnogi razmjenjuju pozdrave: „Hristos vaskrse!“ – na što se odgovara sa: „Vaistinu vaskrse!“. Te riječi ne označavaju samo religijski simbol, već i izraz nade, zajedništva i vjere u bolje sutra. One nas podsjećaju da uvijek postoji prilika za novi početak.
Suština Uskrsa nije u raskošnoj trpezi, već u unutrašnjem miru i prisjećanju na vrijednosti koje nas čine boljim ljudima – ljubavi, strpljenju, saosjećanju i zajedništvu. Taj dan je prilika da se osvrnemo na sebe, oprostimo drugima, i dozvolimo sebi da budemo nježniji, mekši i više povezani s onima koje volimo. Vaskrs nas podsjeća da prava radost dolazi iznutra, iz srca koje zna da voli i prašta.
Zato tog dana zaboravite na žurbu, ostavite po strani sve što vas opterećuje i dozvolite da toplina doma i porodična harmonija budu u prvom planu. Provedite Uskrs s osmijehom, u mirnom razgovoru, sa onima koje volite. Jer, kako kaže stara izreka – kakvo ti je srce na Uskrs, takav ti je život kroz godinu.
