– U nastavku našeg današnjega članka govorimo o segmentu zdravlja, koji je jako bitan, ako ste prešli 45 godinu života. O ovoj temi govorićemo iz stručnog ugla, koja to hrana i nije baš dobra po naše zdravlje….
Zanimljiv aspekt ove pojave je naša opčinjenost taktikama koje koriste pojedinci koji su prešli dob od 100 godina. Dr. Erik Verdin, istaknuti autoritet u području dugovječnosti, posvetio je puno vremena proučavanju dugovječnih pojedinaca diljem svijeta . Njegovo je istraživanje otkrilo da oni koji žive u južnoj Europi obično uživaju dulji životni vijek. Kao predsjednik i glavni izvršni direktor Buck instituta za istraživanje starenja, prestižne privatne istraživačke organizacije posvećene istraživanju učinaka starenja na trajanje i kvalitetu života, dr. Verdin prednjači u ovom ključnom području.
Liječnik objašnjava da, iako pojam “starost” nema specifičnu medicinsku definiciju, napredak u području medicine je oblikovao njegovo razumijevanje. Očekivani životni vijek stalno raste za dvije godine po desetljeću tijekom posljednjih 150 godina. Kao rezultat toga, pojedinci sada obično žive gotovo 80 godina, što je u oštroj suprotnosti s prosječnim očekivanim životnim vijekom od približno 48 godina 1870. godine. Ovaj uzlazni trend očekivanog životnog vijeka i dalje traje, s dodatne dvije godine koje se dodaju svakih deset godina.
Liječnica naglašava da se iskustvo starosti u prošlosti uvelike razlikuje od iskustva starosti u sadašnjosti. Međutim, važno je napomenuti da s medicinskog stajališta pojam starosti ostaje dvosmislen i nedefiniran. Kako trend sve većeg životnog vijeka traje, postaje jasno da smo podložni ponavljanju istih pogrešaka. Koji su glavni prijestupi koji nas koče u potrazi za dugim i uspješnim životom? Primarna opasnost za dugotrajnu i robusnu egzistenciju, kako navodi dr. Vedrin, leži u štetnim obrascima, posebice onima povezanima s prehranom i načinom života.
Ovi aspekti imaju veću težinu od genetske predispozicije, koja zapanjujuće doprinosi samo 7 posto našeg ukupnog blagostanja. Za razliku od toga, nevjerojatnih 93 posto čimbenika koji oblikuju naše dugoročno zdravlje rezultat su vanjskih utjecaja, a ne naslijeđenih gena. Liječnik tvrdi da pušenje ima neusporedivo štetan učinak na naše cjelokupno zdravlje. Pojedinci koji puše više od 25 cigareta dnevno mogu doživjeti smanjenje očekivanog životnog vijeka do 12 godina za muškarce i 9 godina za žene. Dodatno, pretilost je prepoznata kao još jedan čimbenik koji pridonosi skraćenju životnog vijeka.
- Životni vijek vegetarijanaca i vegana tema je česte znatiželje i interesa. Iako je istina da vegetarijanci imaju tendenciju da žive dulje, pitanje kako vegetarijanska prehrana konkretno utječe na energiju i snagu ostaje neriješeno, prema liječniku. Vrijedno je napomenuti da vegetarijanci općenito pokazuju zdravije navike u usporedbi s općom populacijom. Aktivniji su, imaju veću vjerojatnost da budu u braku i manje konzumiraju alkohol i duhan. Ovi izbori stila života izravno pridonose boljem blagostanju i duljem životnom vijeku. Unatoč tome, trenutačno nema odgovarajućih dokaza koji podupiru ideju da samo konzumiranje mesa izravno utječe na dugovječnost. Koliko sunce doprinosi?
Dr. Vedrin je jasno stavio do znanja da pojedinci koji žive u južnim regijama, ne samo u Europi nego iu brojnim drugim zemljama, uživaju duži životni vijek. Možda je iznenađenje, ali za ovaj intrigantni fenomen krivo je hladno vrijeme. Zemlje s iznimno niskim temperaturama doživljavaju porast stope smrtnosti iz različitih razloga. Posljedično, vjeruje se da temperatura ima značajan utjecaj na očekivani životni vijek. Štoviše, ugodna klima u tim zemljama potiče veću fizičku aktivnost, što rezultira više vremena provedenog na otvorenom. Liječnici su došli do fascinantnog otkrića o prehrambenim navikama europskih naroda blagoslovljenih sunčanom klimom.
Ove zemlje su usvojile način prehrane poznat kao mediteranska prehrana, koja se može pohvaliti mnoštvom karakteristika koje doprinose duljem životnom vijeku. Izlaganje suncu, ako nije pravilno zaštićeno, glavni je katalizator za ubrzano starenje. Začudo, sama toplina ne nanosi nikakve štetne učinke na tijelo. Iako pregrijavanje može predstavljati rizik, relativno je manje štetno za dobrobit u usporedbi s niskim temperaturama. Kako bismo zajamčili život ispunjen dugovječnošću i dobrim zdravljem, postoje četiri ključna čimbenika koji imaju najveću važnost. Prema uputama dr. Erika Vedrina, preporučljivo je zanemariti onih 7 posto našeg postojanja koje diktira genetski materijal koji nam prenose naši roditelji.
Od sada, ne postoji način na koji možemo promijeniti ovu genetsku strukturu, čineći je nepraktičnom potragom trenutno iu doglednoj budućnosti. Umjesto toga, naši bi napori trebali biti usmjereni prema preostalih 93 posto, obuhvaćajući elemente kao što su naš izbor prehrane, razina tjelesne aktivnosti, sposobnost upravljanja stresom i uključenost u društvene interakcije.
