Jednu od naših najpoznatijih pevačica narodne muzike, Anu Bekutu, život nije štedio. Njen put je bio posebno težak na početku, a zbog jedne odluke koju je donela, prolazila je kroz teške unutrašnje lomove.
- U dobi od 17 godina Ana se našla u drugom stanju dok je još pohađala srednju školu. Nažalost, suočila se s teškom odlukom koja bi zadala bol svakoj majci.Sa 17 godina donijela sam zrelu i odgovornu odluku da usprkos izazovnim okolnostima u obitelji, selu i okruženju donesem dijete na ovaj svijet. Kako bih pronašla stabilnost i mir, napravila sam težak izbor da Igora smjestim u dom u Zvečanskoj ulici.
Ovo razdoblje mog života bilo je nevjerojatno bolno, jer sam doživio unutarnji nemir i slomljeno srce. Osjećao sam se kao da mi je otrgnut dio srca, a ta rana nikada neće u potpunosti zacijeliti. Društvo me oštro osudilo jer nisam odlučila prekinuti trudnoću ili ostaviti dijete u udaljenoj bolnici. No, svakog bih vikenda otputovala Igoru u posjet i držala ga u naručju, njegujući miris njegovog baby pudera i otisak njegovih sitnih usana na svom vratu. Ova agonija trajala je nekoliko mjeseci, sve dok me moje srce i razum nisu vodili da svoje dragocjeno dijete vratim u svoj zagrljaj.
Anin sin boravio je osam mjeseci u njihovoj kući, dok su Ana i njeni roditelji snosili posljedice svojih postupaka u Pribojskoj Banji, dospjeli na stup srama.Ana, poznata i kao Nada Polić, objasnila je da priča o svojim prošlim iskustvima djeluje nepovezano, kao da govori o zasebnoj osobi, što ukazuje na to da su te emocije potisnute. Zbog toga njezin sin Igor nosi njezino prezime.
U trenutku kada su Anini roditelji dali dopuštenje da vrati sina kući, doživjela je golem nalet radosti, što ju je učinilo najsretnijom ženom na svijetu. Ana trenutno održava snažnu vezu sa svojim sinom Igorom, koji ju je blagoslovio divnim unucima po imenu Branko i Sonja. Ovo dvoje mališana nerazdvojno je od svoje brižne bake.
BONUS TEKST:
Pčelarstvo: Istorija, značaj i savremeni izazovi
Pčelarstvo je praksa koja ima dugu i bogatu istoriju, i igra ključnu ulogu u ekosistemima širom sveta. Od davnina, ljudi su prepoznali važnost pčela ne samo zbog meda koji proizvode, već i zbog njihove uloge u oprašivanju biljaka, što direktno utiče na proizvodnju hrane i očuvanje biodiverziteta.
1. Istorija pčelarstva
Pčelarstvo, poznato i kao apikulturologija, ima korene u drevnim civilizacijama. Prvi zapisi o pčelarstvu potiču iz Egipta, gde su pčele bile cenjene zbog meda i voska. Egipćani su razvili prve košnice, koje su bile jednostavne drvene konstrukcije. Med je bio korišćen u religijskim ceremonijama i kao lek, dok je vosak imao široku primenu u izradi papirusnih listova i kao materijal za mumifikaciju.
U drevnoj Grčkoj i Rimu, pčelarstvo je nastavilo da se razvija, a Aristotel i Plinije Stariji pisali su o pčelama i njihovom značaju. Tokom srednjeg veka, pčelarstvo je bilo rašireno u manastirima, gde su monasi gajili pčele i proizvodili med za svoje potrebe. Srednjovekovni pčelari koristili su košnice koje su bile jednostavne i često ručne izrade.
2. Značaj pčelarstva
Pčelarstvo je važno iz više razloga:
Proizvodnja meda: Med je jedan od najstarijih i najcenjenijih prirodnih zaslađivača. Pored toga što je hranljiv, med ima i antibakterijska svojstva i koristi se u medicini i kozmetici.
Oprašivanje: Pčele su ključne za oprašivanje mnogih vrsta biljaka. Oko 75% cvetnica na svetu zavisi od oprašivača kao što su pčele, što direktno utiče na proizvodnju hrane. Voće, povrće i mnoge druge kulture zavise od oprašivanja koje pčele obavljaju.
Proizvodnja voska i drugih proizvoda: Pčelinji vosak se koristi u izradi sveća, kozmetike i lekova. Pčele takođe proizvode propolis, smolu koju koriste za izgradnju i zaštitu košnice, a koja ima antiseptička svojstva i koristi se u alternativnoj medicini.
3. Savremeni izazovi u pčelarstvu
Pčelarstvo se suočava s mnogim izazovima u savremenom svetu:
Klimatske promene: Promene u klimatskim uslovima utiču na dostupnost nektara i peluda, što može uticati na zdravlje pčela i proizvodnju meda. Ekstremni vremenski uslovi, kao što su suše i poplave, mogu smanjiti broj cvetova i povećati stres kod pčela.
Bolesti i paraziti: Pčele su podložne različitim bolestima i parazitima, kao što su varoa grinje i Nosema. Ove bolesti mogu ozbiljno ugroziti kolonije pčela i smanjiti njihovu produktivnost. Borba protiv ovih pretnji zahteva kontinuirano praćenje i primenu preventivnih mera.
Upotreba pesticida: Pesticidi u poljoprivredi mogu biti štetni za pčele. Upotreba hemikalija koje ubijaju štetočine može nesvesno uticati na pčele i smanjiti njihov broj. Održavanje ravnoteže između zaštite useva i očuvanja zdravlja pčela je ključno za održavanje pčelinjih kolonija.
4. Održivo pčelarstvo i budućnost
Održivo pčelarstvo je ključ za očuvanje zdravlja pčela i njihovog ekosistema. To uključuje:
Edukaciju pčelara: Obuka pčelara o najboljim praksama i novim tehnologijama može pomoći u prevenciji bolesti i povećanju produktivnosti.
Zaštitu staništa: Očuvanje prirodnih staništa i podrška biodiverzitetu mogu poboljšati uslove za pčele i druge oprašivače.
Smanjenje upotrebe hemikalija: Promena u načinu upotrebe pesticida i prelazak na manje štetne alternative može pomoći u zaštiti pčela.
Podrška istraživanju: Investicije u istraživanje pčelarstva i zdravlja pčela mogu doneti nova rešenja za postojeće probleme i unaprediti praksa pčelarstva.
Zaključak
Pčelarstvo ima bogatu istoriju i od suštinskog je značaja za našu svakodnevnu ishranu i ekosistem. Iako se suočava sa brojnim izazovima, postoji mnogo inicijativa i strategija koje mogu pomoći u očuvanju pčela i njihovog značaja za životnu sredinu. Razumevanje i podrška pčelarstvu nisu samo korisni za pčelare, već su ključni za očuvanje prirodnih resursa i zdravlja našeg planeta.
