U Nastavku našeg današnjega članka, malo se dotičemo i teme, a koja je povezana sa zdravljem. Naime, govorićemo o zdravlju srca, i to nakon 50 godine života…..
Nakon što pređemo šezdesete godine života, važno je da još pažljivije vodimo računa o načinu života i ishrani. U tom periodu, tijelo više ne reaguje kao u mladosti, a neinformisanost može skupo koštati. Nažalost, mnogi ljudi i dalje nisu svjesni koliko im i jedna sasvim obična namirnica može naštetiti, a koliko druga može pomoći.
Kako godine prolaze, tijelo tiho mijenja ritam. Ono što je nekada bilo lako i bezbrižno, s vremenom postaje sporije, pažljivije i zrelije. Među svim tim promjenama, jedno ostaje sigurno – naše srce, neumorni radnik koji pumpa krv kroz čitav organizam, s godinama sve više osjeća teret vremena. Iako ne možemo zaustaviti proces starenja, možemo učiniti mnogo da to srce – i u poznim godinama – ostane snažno, izdržljivo i zdravo.
Prirodne promjene i rizici
Starenje srca je sasvim prirodan proces. Srčani mišić slabi, krvne žile gube elastičnost, a cirkulacija postaje sporija. Na zidovima arterija počinju se nakupljati masne naslage, što dodatno opterećuje srce, koje mora uložiti više napora da bi održalo normalnu funkciju.
Ove promjene su postepene i često neprimjetne, ali kada se pojave simptomi ili postavi dijagnoza, tada već znamo da se o zdravlju srca trebalo misliti ranije. Zato su prevencija i promjena životnog stila ključni u borbi protiv srčanih bolesti koje dolaze s godinama.
Prema podacima iz medicinske prakse, osobe starije od 65 godina imaju značajno povećan rizik od srčanog i moždanog udara. Više faktora doprinosi ovom riziku:
-
Gubitak elastičnosti krvnih sudova
-
Nakupljanje plaka u arterijama
-
Usporavanje metabolizma
-
Smanjena osjetljivost na inzulin (koja vodi ka dijabetesu)
-
Manjak fizičke aktivnosti zbog bolova, ukočenosti i hroničnih oboljenja
Kombinacija ovih faktora povećava rizik od hipertenzije, angine pektoris, aritmija i srčanog zastoja. Međutim, i u trećem životnom dobu moguće je smanjiti te rizike kroz svakodnevne navike i odlučnost da se živi zdravije.
Zdravlje srca ne zavisi samo od genetike, već i od naših svakodnevnih izbora. Evo nekoliko ključnih navika koje stručnjaci preporučuju:Ono što jedemo direktno utiče na stanje krvnih sudova i snagu srca.
Preporučuje se prehrana koja je:
-
bogata voćem i povrćem
-
temeljena na integralnim žitaricama
-
obogaćena omega-3 masnim kiselinama (riba poput lososa, skuše, sardine)
-
dopunjena orašastim plodovima i sjemenkama
-
zasnovana na zdravim mastima poput maslinovog i avokadovog ulja
Treba izbjegavati:
-
prekomjernu upotrebu soli
-
prerađene industrijske proizvode
-
trans-masti i rafinirane šećere
Zdrava ishrana smanjuje upalne procese, čuva elastičnost arterija i značajno snižava rizik od kardiovaskularnih bolesti.Kretanje je prirodni saveznik srca. Iako mnogi stariji izbjegavaju fizičku aktivnost zbog bolova ili iscrpljenosti, umjerene vježbe mogu:
-
poboljšati cirkulaciju
-
sniziti krvni pritisak
-
pomoći u regulaciji šećera u krvi
-
povećati “dobar” HDL holesterol
-
ublažiti simptome depresije i anksioznosti
Preporučuju se aktivnosti poput laganih šetnji, plivanja, vožnje bicikla ili nježnog istezanja. Važno je da vježbanje bude redovno i prilagođeno fizičkom stanju pojedinca.
Duhan ozbiljno ugrožava zdravlje srca. Njegove štetne supstance:
-
oštećuju krvne sudove
-
ubrzavaju aterosklerozu
-
povećavaju rizik od infarkta
Prestanak pušenja je možda najvažniji korak koji osoba starija od 60 može napraviti kako bi produžila svoj život i poboljšala njegovo zdravlje.
Stres djeluje tiho, ali razorno. Dugotrajna izloženost stresu:
-
povisuje krvni pritisak
-
ubrzava rad srca
-
remeti hormonalnu ravnotežu
Zato je važno pronaći načine da se um razbistri i opusti. To može biti meditacija, šetnja prirodom, razgovor sa bližnjima, čitanje, lagana muzika ili hobiji koji pružaju unutrašnji mir.Preventiva je temelj zdravlja. Mnoge srčane bolesti ne daju jasne simptome u ranoj fazi. Zato je važno:
-
redovno mjeriti krvni pritisak
-
kontrolisati holesterol i šećer u krvi
-
povremeno uraditi EKG i ultrazvuk srca
Ako se pojave simptomi poput hroničnog umora, otežanog disanja, pritiska u grudima, neredovnog pulsa ili oticanja nogu – ne treba čekati. Odmah potražite savjet ljekara.Starenje ne mora značiti odustajanje od života, već njegovu mudriju i pažljiviju verziju. Naše srce može ostati snažno i u poznim godinama ako mu damo šansu kroz zdravu ishranu, kretanje, mentalni mir i redovne kontrole.
Hrana može biti lijek, a kretanje najbolji recept bez papira. Miran duh čuva srce bolje od bilo koje tablete. Prestanak pušenja poklanja nove godine života. A redovni pregledi mogu spriječiti ono što se lako moglo izbjeći.
Zato, neka briga o srcu bude svakodnevna navika, a ne povremena misao. Jer srce, iako starije, može ostati mlado – ako mu to dozvolimo.
