Život u multietničkim sredinama, poput Balkana, može biti veoma složen. Suživot sa ljudima različitih veroispovesti postavlja mnoga pitanja, a jedno od njih je da li musliman može da krsti dete pravoslavca i da mu bude kum.
- Doktora nauka na Fakultetu islamskih nauka Elvedina Pezića često pitaju o temama vezanim za odnos muslimana i pravoslavaca na našim prostorima. Oni koji su orijentirani na zajedništvo i slogu (i) ne žele postavljati granice u prijateljstvu ili ljubavi s pripadnicima drugih vjera: kada su u pitanju neki vjerski obredi ili obredi, ne znaju kako se ponašati — u skladu sa svojom vjerom.
“Je li u redu da ja kao musliman budem kum pravoslavnom?””Ja sam musliman i imam dobrog prijatelja pravoslavca. On hoće da krsti dijete u crkvi i da ja krstim dijete i budem kum. Je li to točno?” Tim se pitanjem obratio dr. Pezić, nastojeći što opširnije objasniti zašto odgovor mora, nažalost, ali nužno, biti – ne.Pogrešno je ići i sudjelovati u bilo kojem vjerskom obredu, osobito krštenju djeteta. “ostaje li tako čovjek više u vjeri?”, dodaje.
Na kraju, objasnio je kako svi pripadnici islamske vjeroispovijesti trebaju postupiti u ovakvim situacijama.Ići i sudjelovati u bilo kojem vjerskom obredu, pogotovo krštenju djeteta, nije u redu za osobu. I da li tako čovjek više ostaje u vjeri? — dodaje.Na kraju je pojasnio kako svi pripadnici islamske vjeroispovijesti trebaju postupiti u sličnim situacijama.
“Trebali biste reći: ‘Ti nisi musliman. Ja jesam. Moja me vjera sprječava da sudjelujem u tvojim vjerskim ritualima. Možemo ići na kavu ili šetati zajedno, ali ne i sudjelovanje u vjerskim ritualima’.” “Potpuno zabranjeno sudjelovanje…. – zaključio je doktor znanosti na Fakultetu islamskih nauka.
BONUS TEKST:
Jagode (Fragaria × ananassa) su jedno od najpopularnijih i najomiljenijih voća širom sveta. Poreklom su iz Evrope i Severne Amerike, a danas se uzgajaju u mnogim delovima sveta zbog svog slatkog ukusa i brojnog nutritivnog sadržaja.
Izgled i vrste: Jagode su nisko rastuće biljke sa zeljastim lišćem i malim belim cvetovima koji prethode plodovima. Plodovi su svetlocrveni i imaju karakteristične semenkice na površini. Postoji mnogo sorti jagoda koje se razlikuju po veličini, boji, i ukusu, a među najpoznatijima su sortama kao što su ‘Albion’, ‘Chandler’ i ‘Seascape’.
Nutritivna vrednost: Jagode su bogate vitaminom C, vlaknima, antioksidansima i mineralima poput mangan i folat. One su niskokalorične i sadrže mnogo vode, što ih čini odličnim za zdravu ishranu. Takođe sadrže prirodne šećere, što doprinosi njihovom slatkom ukusu.
Zdravstvene prednosti: Redovno konzumiranje jagoda može pomoći u poboljšanju zdravlja srca, snižavanju nivoa holesterola i regulisanju nivoa šećera u krvi. Antioksidansi u jagodama mogu pomoći u borbi protiv upala i oksidativnog stresa. Takođe su dobre za zdravlje kože, poboljšanje varenja i jačanje imuniteta.
Upotreba u kuhinji: Jagode se mogu jesti sveže, ali se često koriste i u pripremi različitih deserata, uključujući pite, kolače, džemove, sirupe i sladolede. Takođe se dodaju u salate, smoothie napitke i razne vrste jela kao dekoracija ili dodatak.
Gajenje: Jagode su relativno jednostavne za gajenje i mogu se uzgajati u baštama, saksijama ili čak u vertikalnim gredicama. Potrebno im je sunčano mesto i dobro drenirano tlo. Mogu se saditi u proleće ili jesen, a prvi plodovi se obično pojavljuju nekoliko meseci nakon sadnje.
Jagode su ne samo ukusne i osvežavajuće, već i veoma korisne za zdravlje, što ih čini popularnim izborom u ishrani širom sveta.
