Svima nama je poznato da sa dolaskom dobrih dana, i sunčanog vremena, sve veći procenat ljudi izlazi u prirodu i na taj način se opušta. Međutim, sa dolaskom proljeća, u šumama i samoj prirodi, dolazi do opasnosti da se na vas nakači krpelj, kojeg ako odmah ne primjetite, imaćete jako veliki problem. Ako vas ugrize zaraženi krpelj, osjetit ćete simptome poput osipa, svrbeža ili crvenila. No, povremeno ih nema, zbog čega je važno svaki put posjetiti liječnika. Posljedica neliječene borelioze je lajmska bolest, iscrpljujuća bolest koja se može pojaviti nakon uboda krpelja.

Kako to spriječiti i znači li ugriz zaraženog krpelja nastanak bolesti, za “RTS ordinaciju” govori  prof. Dr Milena Krstić, epidemiolog VMA. Svaki treći krpelj u prirodi zaražen je bakterijom Borrelia burgdorferi. Kako biste spriječili zarazu ovom bakterijom, preporuča se pažljivo izvaditi krpelja u prva 24 sata od uboda i odnijeti ga u laboratorij na analizu” – kaže dr. Krstić. Najlakši način je sa jabukovim sirćetom i običnom kuhinjskom soli, a tu kombinaciju krpelji jednostavno ne mogu da podnesu. 

Krpelji su najzarazniji tijekom proljetne i ljetne sezone, u svibnju i lipnju. Zbog toga se savjetuje ići asfaltiranim dijelom , nego se odlučiti za nepokošenu zemlju i površine obrasle grmljem. -Ležati ili sjediti na travi potpuno je neprihvatljivo. Možete naići na roj ličinki i doći u ambulantu s dvadesetak do tridesetak ugriza krpelja, što je problematično za vađenje, čime se povećava rizik od infekcije borelijom” – ističe epidemiolog s VMA. Drugi ključni aspekt je da bismo trebali nositi svijetlu odjeću kako bismo bili zaštićeni kako bismo lakše uočili krpelja na odjeći, to će nam olakšati otkrivanje više nego odjeća s dugim rukavima i dugim nogavicama.

Kao treći oblik obrane dr. Krstić navodi repelente koji sprječavaju ugrize krpelja, štite od ugriza nekoliko sati i namijenjeni su odraslima i djeci starijoj od dvije godine. Ključno je da iskorijenimo krpelje na kućnim ljubimcima, jer oni na svom krznu mogu nositi krpelja koji se u igri sa životinjama mogu prenijeti na ljude, a potom i ugrizi. Kaže to dr. Milena Krstić, docentica na Sveučilištu u Beogradu.

Preporučeno