Profesor Milinko Bogdanović iz Ivanjice oduvek je želeo porodicu i decu, ali je dugo vremena imao problema da pronađe pravu osobu. Ipak, nije gubio nadu. Čuo je za Vjolcu iz Albanije preko njenih sestara, koje su bile udate za muškarce iz njegovog kraja. O toj porodici iz Skadra imao je samo reči hvale; znalo se da su veoma vredni i pošteni, te da ljude vrednuju isključivo po karakteru, bez obzira na nacionalnost ili veru.
“Susreo sam se s društvenim tabuima koji se tiču ove teme. Ipak, bitno je da pojedinac odredi svoje izbore i shvati što želi od života. Moja primarna želja bila je imati obitelj, pa sam odlučio zanemariti narative i predrasude,” naveo je Milinko.
- Prije nego što je otputovao u Albaniju kako bi upoznao svoju suprugu, Bogdanović ju je vidio samo na fotografiji, no instinkti su ga uvjeravali da je ona pravi spoj. Vjerujući svojoj intuiciji, uputio se u Skadar.
“Profesor se prisjeća da iako se priča odvija u 21. stoljeću, ona uključuje tradicionalne aspekte. Priznaje da su njezine sestre prisutne već desetljeće i prepoznaje ih kao izvanrednu obitelj. Nakon što je postigao konsenzus, otputovao je u Skadar.
- Već pri prvom susretu shvatio je da želi s njom provesti život, a Vjolca je dijelila taj osjećaj. Unatoč tome što su potpuni stranci, od samog su početka doživjeli skladnu vezu.
– Sve je suđeno, intuicija me je vodila u tom pravcu i bio sam u pravu – kaže Milinko. Nije ni slutio da će Vjolica biti izvor njegove najveće sreće. Ubrzo nakon što su se doselili u Ivanjicu, proslavili su veličanstvenu svadbu, a nakon četiri godine braka dobili su kćerku Irenu, koja je postala žarište njihovih života i, kako oboje ističu, produbila njihovu ljubav.
BONUS TEKST:
U NASTAVKU PROČITAJTE NEKE ZANIMLJIVOSTI O KUKURUZU
Kukuruz (Zea mays) je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura na svetu, kako u pogledu proizvodnje hrane, tako i u industriji. Poreklom iz Centralne Amerike, kukuruz se danas gaji u gotovo svim delovima sveta i koristi u različite svrhe.
Biologija i uzgoj
Kukuruz je jednogodišnja biljka koja može dostići visinu od dva do tri metra. Njegovi plodovi, ili klipovi, sadrže zrna koja su bogata skrobom. Kukuruz zahteva tople temperature i dovoljno sunčeve svetlosti, a najčešće se sadi u proleće kada su temperature stabilne.
U zavisnosti od klimatskih uslova i tipa zemljišta, uzgoj kukuruza može značajno varirati. Postoje različite sorte kukuruza, uključujući šećerni kukuruz koji se koristi za ljudsku ishranu, i krmni kukuruz koji se koristi za ishranu stoke.
Ekonomija i trgovina
Kukuruz je ključna kulturna biljka u mnogim zemljama i značajno doprinosi ekonomiji. Sjedinjene Američke Države su najveći proizvođač kukuruza u svetu, ali značajna proizvodnja dolazi i iz zemalja poput Kine, Brazila, Argentine i Ukrajine.
Uticaj na životnu sredinu
Gajenje kukuruza ima i svoje izazove. Upotreba pesticida i veštačkih đubriva može imati negativan uticaj na biodiverzitet i kvalitet zemljišta. Monokultura, odnosno gajenje jedne vrste biljke na istom mestu, može dovesti do smanjenja plodnosti tla i povećanja rizika od bolesti.
Zaključak
Kukuruz je izuzetno važna kultura koja ima veliki uticaj na ishranu, ekonomiju i industriju širom sveta. Njegova svestranost ga čini ključnim elementom u borbi protiv gladi, ali i izazovima vezanim za održivost i očuvanje životne sredine. Pravilno upravljanje ovim resursom može doprineti boljoj budućnosti za sve nas.
