Rade Šerbedžija je svoju prvu ljubav doživeo s Ivankom Cerovac, prelepom balerinom koja je takođe bila očarana njegovim šarmom. Godine 1969. Rade je diplomirao na Akademiji, a Ivanka je završila školu za ritmiku i ples. Njihova ljubav bila je iskrena i mladalačka, ali, iako su bili veoma bliski, njihov brak nije bio suđen da traje.
- Početne godine karakteriziraju njihova rana profesionalna postignuća. Šerbedžija je vrlo brzo dobio mjesto u gradskom kazalištu “Gavella”, a Ivanka je preuzela ulogu plesne koreografkinje u Zagrebačkom kazalištu mladih.
Godine 1971. rodio im se sin Danilo, koji je dobio ime po Radetovu ocu, a dvije godine kasnije rodila se kćerka Lucija. No, kako je Radetova popularnost rasla, tako je eskalirala i kriza unutar braka, što je dovelo do raspada njihovog obiteljskog života. U pjesmi “Hamlet machine” iz 1992. spomenuo je “mašinu za pranje rublja” koju je kupio svojoj voljenoj nedugo nakon njihova vjenčanja.Rade je napisao: “Bila je poznata kao Iskra ili Olimpia, čistila je pažljivo i predano, ali nakon mojih početnih malih izdaja počela se mijenjati.
Godine 1987. raskinuli su svoj brak, a on je odao počast svojoj prvoj supruzi posvetivši joj zbirku poezije u kojoj su dirljivi stihovi: “od nas nije ostalo ništa osim dvoje odrasle djece koja nas svojim životom uvjeravaju da nije sve bilo samo san i iluzija.” Bivši par je i nakon razvoda održavao prijateljstvo koje je trajalo sve do 2010. godine, kada je Ivanka neočekivano preminula od moždanog udara u 63. godini života.
Rade je trenutno oženjen Lenkom Udovički, a zajedno imaju troje djece: Milicu, Ninu i Vanju. Od trenutka kada su se sreli u Subotici 1990. godine, bilo je vidljivo da im je suđeno da budu zajedno. Vjenčali su se kada je on imao 43 godine, a ona samo 23.
Nekoliko dana kasnije započeli su suživot, a Lenka sada tvrdi da je dugo vremena nikome nerado priznala svoju vezu s njim.Uvijek su me privlačili stariji muškarci s većim životnim iskustvom, primijetila je Udovički. “Napredak se dogodio brzo, iako nisam predvidio da će prerasti u romantičnu vezu.Više od trideset godina uživaju u skladnoj zajednici.
– S njom nikad nije dosadno. Lenka izbjegava ići na moje koncerte zbog tjeskobe oko mog nastupa; ne osjeća tu tremu dok glumim, ali pjevanje ju čini tjeskobnom… Brine se hoću li izgubiti ritam i izrazila zabrinutost, kaže, što ako ispadnem iz ritma dok pjevam, a oni me prate – zaključila je kultni Šerbedžija.
BONUS TEKST:
Kopriva (Urtica dioica) je višegodišnja biljka poznata po svojim lekovitim svojstvima, ali i po tome što može izazvati iritaciju kože zbog sitnih dlačica na svojim listovima i stabljikama. Ova biljka raste u umerenim klimama i često je prisutna u divljini, na vlažnim mestima kao što su šume, pašnjaci i obale reka. Iako je mnogi izbegavaju zbog njenog peckavog efekta, kopriva je pravi rudnik hranljivih materija.
U tradicionalnoj medicini koristi se za lečenje mnogih tegoba. Njeni listovi bogati su vitaminima A, C, K i B, kao i mineralima kao što su gvožđe, magnezijum, kalijum i kalcijum. Posebno je korisna kod anemije zbog visokog sadržaja gvožđa i vitamina C, koji pomaže apsorpciji gvožđa. Takođe, kopriva ima protivupalna i diuretička svojstva, pa se koristi za ublažavanje simptoma artritisa, gihta, kao i za čišćenje organizma.
Kopriva je poznata i kao prirodni saveznik u borbi protiv alergija, posebno sezonskih, jer pomaže u smanjenju proizvodnje histamina. Često se koristi u obliku čaja, ekstrakta ili tinkture. Čaj od koprive pomaže u detoksikaciji organizma, poboljšava cirkulaciju i podržava rad bubrega. Može se koristiti i spolja, u obliku obloga za ublažavanje bolova u zglobovima i mišićima.
U kulinarstvu, mladi listovi koprive mogu se koristiti kao zamena za spanać u raznim jelima, poput supa, pita i variva. Zbog visokog sadržaja vitamina i minerala, kopriva je izuzetno hranljiva i jača organizam.
U organskom vrtlarstvu, kopriva se koristi i kao prirodno đubrivo. Pravi se tečno đubrivo od fermentisanih listova koprive, koje je bogato azotom i mineralima, što doprinosi zdravom rastu biljaka.
