U posljednjih 10 godina, apsolutno nismo imali zimu ni u kojem mogućem pogledu, ali ove zime moglo bi se sve promijeniti. Naime, već početkom ovoga mjeseca imamo i prve jutarnje mrazeve, a šta nam to slijedi ove zime, slijedi u nastavku….
Već u studenom možemo očekivati pad temperatura ispod nule, čak i tijekom dana, kaže dr. Aleksandar Valjarević, profesor s Geografskog fakulteta. Dodatno, meteorolog Ivan Ristić za Novu godinu predviđa hladnu zimu popraćenu snježnim oborinama. Slijedom nestalnih vremenskih prilika početkom listopada, dr. Aleksandar Valjarević izjavljuje kako se s blagdanom Mihovila očekuje dolazak pravog miholjskog ljeta. Valjarević navodi da se jutarnje temperature očekuju od 10 do 12 stupnjeva, a dnevne i do 20 stupnjeva. Predviđa se da će se povoljni vremenski uvjeti nastaviti iu studenom; međutim, do kraja mjeseca možemo očekivati dolazak prvih temperatura ispod nule. Valjarević navodi da se, prema dugoročnoj prognozi, očekuje još jedan vrhunac temperatura od 9. do 13. studenoga, s dnevnim temperaturama oko 15 stupnjeva, a jutarnjim od 3 do 4 stupnja.
Nadalje ukazuje da se prve temperature ispod ništice očekuju krajem studenog, a danju se predviđaju oko -1 do -2 stupnja. Hladni prosinac, siječanj i veljača najavljuju dolazak snijega za Novu godinu. Meteorolog Ivan Ristić najavio je dolazak miholjskog ljeta kojeg karakteriziraju temperature koje dosežu i do 25 Celzijevih stupnjeva. Kako se približavamo kraju listopada, očekuje se postupan pad temperature uz manja kolebanja. – Postepeno ćemo preći u jesen. Prava zima sa snježnim padavinama očekuje nas oko Nove godine u decembru, januaru i februaru – navodi Ristić u razgovoru za TV “Pink”. Prethodno desetljeće obilježili su temperaturni rekordi bez presedana, intenzivni toplinski valovi i neuobičajeno blage zime.
Ipak, na temelju najnovijih predviđanja profesora dr. Aleksandra Valjarevića i meteorologa Ivana Ristića, nadolazeća zima najavljuje se kao najhladnija i najsnježnija u posljednjih deset godina, što budi sjećanja na zime iz prošlosti nekoliko desetljeća. Prema najnovijim prognozama koje je istaknuo profesor Valjarević, očekuje se da će u razdoblju od devet godina u Beogradu biti oko 15 dana obilježenih snježnim padalinama i zadržavanjem snježnog pokrivača, osobito nakon 10. siječnja i oko sredine veljače. .
On je naveo da će u bliskoj budućnosti dati opsežniju prognozu za Vojvodinu i krajeve iznad 800 metara nadmorske visine; međutim, predviđa da će zimski planinski centar Zlatibor doživjeti 30 dana snježnih padalina, dok je predviđeno da će Kopaonik imati 45 dana. – Iako ova zima možda neće odražavati uvjete iz 1960-ih i 1970-ih, očekuje se da će imati sličnosti s onom iz 2013. Temperature će biti niže od onih u proteklih devet godina. Značajno je da će nas sredinom listopada dočekati ono što nazivamo miholjskim ljetom, a čak i u studenom bit će raspon od tri do četiri dana s temperaturama iznad prosjeka;
No, to će razdoblje biti znatno kraće nego prošle zime, kako pokazuje naš model, navodi prof. dr. Valjarević. Što se tiče Beograda, važno je napomenuti da će se susnježica vjerojatno pojaviti tijekom zime koja se približava, a kasnije će se transformirati u snijeg. Zimska sezona očekuje se relativno mirna, s izuzetkom povremene pojave košave, sezonskog vjetra karakterističnog za ovo područje. – Iako će kontrasti, amplitude i vrhovi ostati, izraženih maksimuma će biti manje. Zato smo Ivan Ristić i ja smogli hrabrosti i stručnosti ustvrditi da će ova zima probuditi sjećanja na prošlost. Iako možda neće imati istu količinu snijega kao što je bilo prije 50 do 60 godina, očekuje se da će biti znatno više snježnih oborina nego što je primijećeno u posljednjem desetljeću.
Prema riječima prof. dr. Valjarević, dnevne temperature u Beogradu sredinom siječnja i sredinom veljače očekuju se od minus 10 do 11 stupnjeva Celzijusa. Prof. Valjarević i meteorolog Ristić u prognozi ukazuju da će razdoblje od listopada do kraja veljače biti pod utjecajem međudjelovanja azorske i sibirske anticiklone. Ova interakcija stvara prilike za sporadične prodore hladnog arktičkog zraka koji potječe izravno sa Sjevernog pola, što dovodi do smanjenja temperature i padalina. Kako sezona odmiče, očekuje se da će kiša prijeći u snijeg. Snijeg za dolazak Nove godine?
Prema riječima meteorologa Ristića, u prosincu se očekuje promjenjivo vrijeme koje će sve više nalikovati pravim zimskim uvjetima. Početkom i sredinom mjeseca očekuju se dva kratka otopljenja, s temperaturama oko 10 stupnjeva, služeći kao preteča dolaska hladne fronte koja će vjerojatno donijeti snježne padaline u većini zemlje i naknadno smanjenje temperature na oko nula stupnjeva. Do kraja prosinca očekuje se stvaranje snježnog sloja koji stvara značajnu mogućnost dočeka Nove godine u pravom zimskom ambijentu sa snježnim pokrivačem, što je rijetkost posljednjih godina.
Prema posljednjoj prognozi prof. dr. Valjarevića i Ristića, u siječnju i veljači očekuju se pravi zimski uvjeti. Očekuju se mjestimične padaline s najvišom dnevnom temperaturom od 0 do 5 Celzijevih stupnjeva, dok se minimalne temperature pojedinih dana mogu spustiti i do -10 Celzijevih stupnjeva. Kako mraz jača, pojavljuju se izazovi. Pojedinci, osobito starije osobe, mogu osjetiti nelagodu u prsima jer hladan zrak može biti oštar. Ova situacija može se pokazati problematičnom, zahtijevajući oprez od svih nas, pogotovo jer je prava bit zime uglavnom zaboravljena.
Prošla zima predstavljala je samo nekoliko dana s temperaturama ispod ništice, što je predstavljalo značajne poteškoće; ako se prognoze ostvare, mogli bismo se suočiti sa sličnim izazovima ove sezone. Osobe sa srčanim problemima mogu se susresti s ozbiljnim problemima, no svima je prijeko potrebno prilagoditi se tim promjenama. Kada temperature padnu na -10 stupnjeva ili niže, nelagoda u sinusima može utjecati na pojedince bilo koje dobi. Posljedično, povezani rizici su znatni, što naglašava važnost zaštite prikladnom toplom odjećom, kako savjetuje Ivan Ristić.
