Psihopatija je poremećaj ličnosti koji se karakteriše specifičnim obrascima ponašanja, emocija i mišljenja. Osobe koje imaju psihopatiju obično pokazuju ekstremne osobine poput nedostatka empatije, manipulativnosti, impulsivnosti i emocionalne hladnoće. Psihopatija nije isto što i antisocijalni poremećaj ličnosti, ali su ta dva stanja često povezana.
Psihopatija je značajan i složen mentalni poremećaj karakteriziran duboko oštećenim karakterom, emocionalnom odvojenošću i potpunom nesposobnošću stvaranja istinskih, empatijskih veza s drugima. Pojedinac koji pokazuje psihopatske osobine pokazuje duboki nedostatak savjesti, moralnih načela i sposobnosti suosjećanja s tužnim, žalosnim ili zabrinjavajućim iskustvima drugih pojedinaca. U polju emocija, psihopat je nalik praznom platnu, doživljava samo impulse i doživljava odnose samo kao alat za postizanje svojih ciljeva. Pojmovi kao što su ljubav, privrženost i prijateljstvo za njega nemaju nikakvog značaja, jer su njegove namjere dosljedno pragmatične, usmjerene na prednosti koje može dobiti.
Njegova sposobnost da manipulira i iskorištava druge čvrsto je ukorijenjena u njegovoj psihi, budući da odnos vidi samo kao sredstvo za stjecanje resursa – bilo da se radi o financijskoj dobiti, materijalnim imecima, emocionalnoj podršci ili čak samo pažnji. Prepoznavanje psihopata u svakodnevnom životu predstavlja značajne poteškoće za mnoge pojedince, a ovaj izazov seže čak i do stručnjaka, budući da psihopati posjeduju izvanrednu sposobnost pridržavanja društvenih konvencija prikrivajući svoje prave motive. Prema psihijatrima, živčani sustav psihopata često funkcionira na takav način da im je potrebna povećana razina uzbuđenja i adrenalina kako bi osjetili osjećaj “normalnosti”.
Sukladno tome, privlače ih uzbudljive aktivnosti, koje često graniče s ilegalnim aktivnostima, što ih čini posebno privlačnima u društvu, posebice osobama suprotnog spola. Ova neumoljiva potraga za uzbuđenjem čini psihopata nepredvidljivim i često naizgled “živahnim”, ali ta fasada samo prikriva duboku prazninu njihovog unutarnjeg postojanja. Dr. Sohom Das, britanski psihijatar s fokusom na forenzičku psihijatriju, nedavno se pozabavio ovim fenomenom u svom programu “Psihijatrija za bolne umove”. Sa značajnim iskustvom u psihijatrijskim ustanovama, zatvorima i sudovima, dr. Das je tijekom svoje karijere procijenio stotine pojedinaca s različitim mentalnim poremećajima.
Iako je ovo područje posebno složeno, dr. Das je istaknuo kako mu se najčešće postavlja pitanje: Kako prepoznati psihopata? Istaknuta karakteristika psihopatije je velika sklonost ljutnji, koja se često manifestira kroz agresivne ispade. U slučajevima nasilja, bilo fizičkog ili verbalnog, osobe s psihopatskim osobinama sklone su ispoljavanju destruktivnog ponašanja prema onima koje vide kao slabije ili pod njihovim utjecajem. Međutim, dr. Das naglašava da psihopati imaju izvanrednu sposobnost prikrivanja svojih pravih motiva. Često se doimaju kao izrazito šarmantni, druželjubivi i ugodni, što ih na prvi pogled čini gotovo neprepoznatljivima.
Dok ih većina pojedinaca vidi kao ljubazne, zabavne i drage, prava priroda njihovih manipulativnih sklonosti postupno postaje očita tijekom vremena. Prema dr. Dasu, psihopati često nalikuju “kameleonima”, vješto se prilagođavajući okolnostima koje služe njihovim interesima. Možda će vas očarati svojim šarmom; međutim, ova fasada skriva proračunatu namjeru da vas iskoriste. Njihovo prijateljstvo nije rođeno iz iskrenog uvažavanja vašeg društva, već iz želje da od vas dobiju nešto vrijedno. Ponekad njihov fokus možda nije izravno na vama, već na onima oko vas, koji postaju njihove mete. Budući da nemaju sposobnost stvaranja dubokih i iskrenih odnosa, nemaju pravih prijatelja niti emocionalnih veza.
Jednom kada im prestanete biti od koristi, oni nestaju iz vašeg života, ostavljajući vas u stanju zbunjenosti i emocionalne boli. Prema Američkom psihološkom udruženju (APA), pojedinci identificirani kao psihopati pokazuju antisocijalni poremećaj osobnosti. Ovaj poseban poremećaj obilježen je nepoštivanjem zakona, društvenih standarda i prava drugih. Pogođeni često sebe doživljavaju superiornima, a njihovi postupci lišeni su moralnih ili etičkih obzira. Skloni su impulzivnom ponašanju, ne obazirući se na posljedice svog ponašanja.
Štoviše, oni se bave manipulacijom, obmanom i iskorištavanjem drugih bez osjećaja krivnje ili grižnje savjesti. Njihovo ponašanje karakterizira nepromišljenost, što ukazuje na nedostatak brige za sigurnost drugih ili potencijalne negativne učinke njihovih postupaka. Značajna osobina psihopata je njihov potpuni nedostatak krivnje ili suosjećanja. Ne osjećaju grižnju savjesti za svoje postupke, niti osjećaju sram zbog zla koje su nanijeli drugima. Njihova motivacija isključivo je vođena težnjom za kontrolom, moći i ispunjenjem vlastitih želja, često na štetu onih oko njih.
Iz njihove perspektive osjećaji drugih nemaju nikakvu važnost, jer vjeruju da su jedine osobe vrijedne pažnje i poštovanja. Posljedično, posjeduju sposobnost nanošenja značajne štete svakome tko im se nađe na putu, pokazujući potpuno zanemarivanje patnje koju nanose. Identificiranje psihopata može biti prilično teško za svakoga, s obzirom na to da je njihovo manipulativno ponašanje često maskirano privlačnim ponašanjem. Međutim, razumijevanjem temeljnih osobina psihopatije – uključujući manipulaciju, nedostatak empatije i nepoštivanje tuđih granica – možemo poboljšati svoju sposobnost da se zaštitimo od njihovog štetnog utjecaja u našim životima.