– Čovjek bez hrane može i do 20 dana, bez vode tek par dana, a bez sna ne može ni 24 sata. Jednostavno, on je primaran za naše zdravlje, i bez kvalitetnog i dobrog sna, nema ni zdravlja. Danas vam donosimo par trikova vezano za samo spavanje.
Ako ste umorni od iritantnog zvuka komaraca dok pokušavate spavati, evo jednostavne i potpuno prirodne metode kojom možete pokušati eliminirati ove dosadne kukce.
Miran san često remeti prisutnost komaraca, koji se obično nazivaju neprijateljima sna. Tek što se smjestite u udobnost svog kreveta, oni počinju neprestano zujati, uzrokujući smetnje koje onemogućuju miran san. No, za ovu nevolju postoji rješenje koje ne uključuje korištenje kemijskih pripravaka. Imamo nevjerojatan trik u rukavu koji će vam sigurno osigurati miran san koji će trajati do jutra.
Učinkovitost lavande, ružmarina i geranija u tjeranju komaraca opće je poznata kada je riječ o prirodnim metodama. Međutim, nekonvencionalan dodatak ovom popisu je luk, koji ispušta snažan miris koji se pokazao vrlo učinkovitim u odvraćanju komaraca.
Da biste primijenili ovu tehniku, slijedite ove korake: narežite luk na četiri dijela i stavite ga u prostoriju za spavanje, po mogućnosti uz krevet na noćnim ormarićima. Snažna aroma koju ispušta luk odvratit će komarce i pružiti vam miran noćni odmor do zore.
Iskusite dobrobiti ove nekomplicirane, organske tehnike koja ne samo da vas štiti od dosadnih uboda komaraca, već i eliminira potrebu za potencijalno štetnim tvarima. Isprobajte ovu strategiju i uživajte u neprekidnom snu bez komaraca.
BONUS TEKST:
Stanja koja mijenjaju obrasce spavanja, poznata kao poremećaji spavanja, mogu utjecati na dobrobit, sigurnost i ukupnu kvalitetu života pojedinca. Indikacije i manifestacije poremećaja spavanja obuhvaćaju prekomjernu pospanost tijekom dana, otežano uspavljivanje, nepravilno disanje i pojačano fizičko kretanje tijekom spavanja.
Spavanje i poremećaji spavanja, u cjelini, remete prirodni ciklus spavanja i budnosti, poznat kao cirkadijalni ritam, što dovodi do narušenog blagostanja i smanjene kvalitete života.
Čin spavanja temeljni je preduvjet za fizičku i mentalnu dobrobit pojedinaca. Opsežna istraživanja su pokazala da pojedinci mogu izdržati bez hrane cijeli mjesec bez značajnih posljedica. Međutim, isto se ne može reći za manjak sna jer izostanak sna od samo mjesec dana može imati strašne posljedice na nečije preživljavanje. Iako nedostatak sna ne izaziva automatski psihozu, suprotno uvriježenom mišljenju, dolazi do točke u kojoj iscrpljenost postaje toliko ogromna da osoba može nehotice zadrijemati dok stoji, što je čini nesposobnom da više ostane budna.
Količina potrebnog sna varira ovisno o čimbenicima kao što su dob i osobne situacije. Općenito, mlađe osobe trebaju više sna. Na primjer, dojenčad do 6 mjeseci spava približno 18 sati. Kako stare, njihove potrebe za snom se smanjuju. Djeca u dobi od 6 mjeseci do 10 godina obično spavaju 9 do 12 sati, dok adolescenti trebaju oko 7 do 9 sati sna. S druge strane, odraslima je općenito potrebno otprilike 7 do 8 sati sna.
- Izostanak dovoljne količine sna tijekom duljeg vremenskog razdoblja dovodi do promjena u različitim homeostatskim mehanizmima, uključujući hormonalne, neurotransmiterske, imunološke i metaboličke funkcije. Kao rezultat toga, pojedinci postaju osjetljiviji na pojavu kroničnih fizičkih ili psihičkih bolesti.
Razumijevanje da mozak ostaje vrlo aktivan tijekom sna je ključno, jer kontinuirano obrađuje informacije i pokreće pohranjivanje sjećanja. Zbog toga se odvija konsolidacija pamćenja, neurološki proces koji stvara trajne otiske u dugoročnom pamćenju. Međutim, kada je san prekinut ili uskraćen, mozak nije u stanju pomladiti kognitivne funkcije neophodne za optimalno funkcioniranje.
Odrasli mogu doživjeti različite poremećaje spavanja koji mogu utjecati na kvalitetu, trajanje i vrijeme spavanja, što dovodi do povišene razine stresa i smanjene uspješnosti u njihovim profesionalnim životima. Dok ovi poremećaji spavanja često postoje zajedno s drugim medicinskim i psihološkim stanjima, poput depresije i anksioznosti, postoje različite kategorije poremećaja spavanja, među kojima je nesanica najčešća među njima.
I privremeni i dugotrajni problemi sa spavanjem mogu biti povezani s fizičkim i emocionalnim problemima. Osim toga, imaju potencijal pridonijeti nastanku drugih bolesti i pogoršati postojeća zdravstvena stanja. Studije sugeriraju da do 33% odraslih stalno ima znakove poremećaja spavanja.
Uobičajeni pokazatelji poremećaja spavanja obično uključuju pretjeranu pospanost tijekom dana i poteškoće s uspavljivanjem noću, kao i poremećene cikluse spavanja i budnosti. Primarne manifestacije često se očituju kao umor i smanjena vitalnost, praćene razdražljivošću, poremećajem koncentracije, pažnje i pamćenja.
