Tekst govori o tome kako su gej muškarci danas slobodni da izraze svoje želje i traže ljubav, ali da to nije bilo lako tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Tada su se mnogi od njih ženili sa ženama, pokušavajući da pobegnu od svoje stvarnosti ili da osnuju porodicu. Ovo je priča iz perspektive deteta koje je odraslo u takvoj porodici.
- U pedeset i šestoj moj je otac preminuo od raka gušterače. Pomagao sam se brinuti za njega sa svojim bratom u njegovim posljednjim tjednima. U to sam vrijeme još uvijek imao neke proturječne osjećaje i više sam bio tu da podržim brata nego što sam bio s ocem. Sada se osvrnem na to i pomislim: “Čovječe, bio sam tako loš.” Ali bilo je što je bilo.
Nikada ne mogu početi objašnjavati kako je to rasturilo našu obitelj, kako mi djeca nismo mogli shvatiti zašto je tata takav kakav je (nismo znali da je gay, samo da se pretvarao u nevjerojatnog seronju). Postao je ovisan o kocki, postao je manipulativan. Ostao je bez posla. Izgubio je našu kuću. Zbog toga smo moja majka, brat, mala sestra i ja morali živjeti u djedovom podrumu. Odrastao sam mrzeći ga.
Moj je otac umro od raka gušterače u dobi od 56 godina. Pomagao sam njegovati se s bratom u njegovim posljednjim tjednima. U to sam vrijeme doista imao ambivalentne osjećaje i više sam bio uz brata nego uz oca. Sada se osvrnem i pomislim: “Čovječe, bio sam tako loš.” Ali bilo je kako je bilo.
Moj otac je imao 56 godina kada je umro od raka gušterače. Pomogao sam svom bratu da se brine za njega u njegovim posljednjim tjednima. Imao sam pomiješane osjećaje u to vrijeme i više sam bio s tim što sam bio tu da podržim svog brata nego što sam bio s ocem. Sada, gledajući unatrag, mislim: “Čovječe, bio sam tako loš.” Ali bilo je što je bilo.
Moj stari je imao 56 godina kada je umro od raka pankreasa. Pomogao sam se brinuti za njega sa svojim bratom posljednjih nekoliko tjedana. U to sam vrijeme još uvijek imao neke vrlo pomiješane emocije i pružao mi podršku u brizi za brata više nego što sam bio s njegovim ocem. Sada se osvrnem i pomislim: “Čovječe, bio sam tako loš.” Ali bilo je što je bilo.
Mi ljudi možemo jako osuđivati. Jesam ponekad, pa— većinu vremena. Ali to smo svi mi. Jednostavno me ubija što je toliko ljudi poput mog oca moralo proći kroz ono što su oni proživjeli, i što još uvijek prolaze, jer neki ljudi jednostavno ne mogu izaći iz vlastitog neznanja i prihvatiti stvarnost. Za sve homofobe: neki su homoseksualci, neki heteroseksualci — velika stvar.
– Da, shvaćam, da se nije oženio mojom majkom, ja ne bih bila živa, ali pogodite što? Ja ili nitko drugi to nikada ne bismo mogli saznati. Živim jer je druga osoba morala živjeti laž. Ne čini se kao poštena zamjena.
BONUS TEKST:
Mleko je osnovna prehrambena namirnica koja se koristi širom sveta. Ono je bogato hranljivim sastojcima i često se smatra jednim od najkompletnijih izvora ishrane. Najčešće se konzumira kravlje mleko, ali i mleko drugih životinja kao što su koze, ovce, bivoli, pa čak i kamile, koristi se u različitim kulturama.
Sastav mleka
Mleko je prirodni izvor proteina, ugljenih hidrata, masti, vitamina (posebno vitamina D, B12, i riboflavina), kao i minerala, kao što su kalcijum, fosfor i magnezijum. Ono sadrži i značajnu količinu vode, zbog čega je prirodno osvežavajuće. Sadržaj masti varira u zavisnosti od vrste mleka – punomasno mleko sadrži oko 3.5% masti, dok obrano mleko ima manje od 1% masti.
Upotreba mleka
Mleko se koristi u različitim oblicima – sveže, pasterizovano, kondenzovano, suvo, fermentisano (kao što su jogurt, kefir i kiselo mleko), i kao sastojak u mnogim prehrambenim proizvodima, uključujući sir, maslac, pavlaku i sladoled. U kuvanju i pečenju, mleko je često osnovni sastojak, dodaje teksturu i bogatstvo mnogim jelima.
Zdravstveni benefiti
Konzumacija mleka ima brojne zdravstvene prednosti. Kalcijum i vitamin D u mleku su ključni za izgradnju i održavanje jakih kostiju i zuba. Proteini u mleku pomažu u rastu i obnovi mišićnog tkiva. Mleko je takođe dobro za hidriranje, jer sadrži prirodne elektrolite. Pored toga, mlečni proizvodi su povezani sa smanjenjem rizika od osteoporoze i srčanih bolesti.
Alergije i intolerancije
Iako je mleko hranljivo, neki ljudi ne mogu da ga konzumiraju zbog alergija na mlečne proteine ili intolerancije na laktozu, šećer prisutan u mleku. Za ove osobe postoje alternative poput mleka od badema, soje, ovsa, pirinča, i drugih biljnih izvora, koje su često obogaćene vitaminima i mineralima kako bi se približile nutritivnoj vrednosti kravljeg mleka.
Zanimljivosti
Mleko se koristi u ljudskoj ishrani već hiljadama godina i ima dugu tradiciju u mnogim kulturama.
Postoji mnogo vrsta mleka koje se konzumira širom sveta, u zavisnosti od lokalnih običaja i dostupnosti.
U nekim kulturama mleko se koristi i u religijskim i ritualnim praksama.
