Doktor Andrej Bobrovski, ruski lekar i nutricionista, došao je do zanimljivog otkrića da mesna čorba, u bilo kom obliku, može negativno uticati na zdravlje. On je objasnio da redovno konzumiranje ovog domaćeg jela može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dr Bobrovsky je elaborirao povezanost modernih bolesti i stalnog unosa zasićenih masnih kiselina, koje potiču iz životinjskih masti. Istakao je da su ateroskleroza, kardiovaskularne bolesti, srčani i moždani udari sve u vezi s tim. Dr Bobrovsky je upozorio na štetnost ovog popularnog jela i otkrio “tajnu” da njegovo često konzumiranje može tiho oštetiti srce. Doktori su primijetili da se negativne posljedice zasićenih masnih kiselina na zdravlje možda neće manifestirati dugo vremena.
Na primjer, ateroskleroza se može razvijati neprimjetno godinama. Proces promoviranja zdravog načina života je osnaživanje ljudi da preuzmu brigu o svom zdravlju i naprave pozitivne promjene. Odgovornost promocije zdravlja je zajednička odgovornost koja uključuje cijelo društvo, a zdravstvena zaštita je bitna komponenta ovog napora. Kada je u pitanju prevencija pušenja, posebno je važno ciljati mlađu populaciju kako bi ih se odvratilo od preuzimanja ove navike. Osim toga, odrasli bi trebali moći uživati u okruženju bez dima na svojim radnim mjestima i drugim javnim prostorima. Kako bi se pomoglo onima koji žele da prestanu pušiti, profesionalna medicinska, psihološka i socijalna podrška bi trebala biti dostupna. Vrijedi napomenuti da su mnoge od ovih preventivnih mjera podržane zakonskim statutima koji bi se trebali strože provoditi.
Opšte je poznato da nikotin prisutan u cigaretama može imati ozbiljne negativne efekte na krvne sudove. U interesu promoviranja zdrave tjelesne težine, širu javnost treba educirati o zdravstvenim rizicima povezanim s viškom kilograma, pravilnom ishranom i balansiranjem unosa i potrošnje energije. Neophodno je da svaka osoba njeguje zdrave navike u ishrani kako bi spriječila bolesti srca i krvnih žila. To podrazumijeva umjeren unos soli (do 5g natrijuma/dan), smanjenu konzumaciju životinjskih masti, ograničenu konzumaciju rafiniranih ugljikohidrata i povećan unos povrća, voća i ribe. Redovna fizička aktivnost je od vitalnog značaja za prevenciju bolesti srca i krvnih sudova, posebno koronarne bolesti, visokog krvnog pritiska i masnoća u krvi.
Ovo smanjuje rizik od bolesti i smrti za 35%. Nažalost, sjedilački način života se razvija od djetinjstva i rane adolescencije. Vježbanje samo 20 minuta tri puta sedmično je nedovoljno, a petodnevna pauza od vježbanja dovodi do povratka starim navikama. Fizička aktivnost pojačava djelovanje antioksidansa, koji neutraliziraju slobodne radikale koji dovode do promjena u strukturi i funkciji stanica i doprinose nastanku nekoliko bolesti. Vježbanje također poboljšava isporuku kisika i hranjivih tvari do srčanog mišića i mozga do 50%. Dublje i brže disanje ima isti pozitivan uticaj na ishranu ćelija.
