– Vjerujemo da se svi ponekad zapitate, šta to ijeca naslijeđuju od svojih roditelja. Onako, na prvu kada se pogleda, fizički se jako lako može zaključiti na koga dijete liči, a šta je sa ponašanjem, i nekim psihičkim naslijeđem? Upravo o tome, govorimo u nastavku našeg današnjega članka….
Koncept obiteljskog obrazovanja predlaže da specifične osobine koje se prenose na djecu mogu pokazivati veću prevalenciju genetskog materijala koji potječe od oca. Naslijeđene osobine, obično stečene od oba roditelja nakon rođenja, često je teško izbjeći. Običajno nasljedstvo koje djeca dobivaju od svojih očeva uglavnom obuhvaća naknadne elemente. Kako je istaknula genetičarka Dana Breset, dob oca može utjecati na razvoj djeteta. Konkretno, potomci čiji su očevi stariji od 45 godina mogu imati povećanu osjetljivost na izazove učenja, kao i na stanja poput depresije i anksioznosti.
Ključno je priznati da očevi imaju značajan utjecaj na biološki spol svog djeteta. Njihovim doprinosom X ili Y kromosoma, u kombinaciji s majčinim X kromosomom, određuje se spol djeteta. Stoga, ako otac izrazi nezadovoljstvo spolom svog djeteta, važno je prepoznati da je očev genetski input taj koji u konačnici određuje ishod. Kada je riječ o fizičkom izgledu, posebice visini, genetika ukazuje da očevi geni imaju veći utjecaj od majčinih.
Opsežna istraživanja sugeriraju da genetski sastav oca igra značajnu ulogu u određivanju visine njihovih potomaka. Dana Breset tvrdi da će djeca s visokim očevima vjerojatnije naslijediti njihov stas. Bitno je priznati važnost očinskih gena u prijenosu specifičnih karakteristika, iako je važno napomenuti da kombinacija genetskih doprinosa oba roditelja određuje jedinstven skup osobina u potomstvu. Međutim, naš fokus leži na manje očitim osobinama koje se isključivo nasljeđuju od majke.
Prema časopisu Metabolism Novosti, ljudsko tijelo sadrži dvije vrste masnog tkiva: smeđe i bijelo. Dok je poznato da je bijelo masno tkivo štetno, pridonosi pretilosti i raznim bolestima, ono se nasljeđuje od oca. Nasuprot tome, smeđe masno tkivo igra ključnu ulogu u metabolizmu i regulaciji tjelesne težine, a nasljeđuje se isključivo od majke. Ako majka ima konstantno niske razine serotonina u mozgu, vjerojatno je da će se i njezino dijete susresti s usporedivim nedostatcima ovog neurotransmitera. Važno je prepoznati da je serotonin ključan za promicanje pozitivnog raspoloženja i povećanje fokusa na sitnice.
Osim toga, utjecaj majke proteže se i na proces starenja djeteta tijekom njegovog razvoja. Prisutnost akumuliranog oštećenja unutar mitohondrijske DNK i gena koje sadrži utječe na putanju našeg starenja. U trenutku rođenja majka prenosi oštećenja koja dovode do znakova starenja, poput sijede kose i bora na licu, pri čemu je ozbiljnost tih znakova u izravnoj korelaciji s brojem mutacija mtDNA.
Vrijedno je napomenuti da vanjski čimbenici također mogu pridonijeti ovom procesu, budući da akumulacija oštećenja tijekom života može imati dodatni utjecaj. Na emocionalnu dobrobit djeteta utječe majka, što uključuje i prisutnost promjena raspoloženja. Tipično, djevojčice nasljeđuju kortikolimbički sustav u mozgu od svojih roditelja, dok dječaci rijetko posjeduju ovaj sustav. Ovo posebno područje mozga igra ključnu ulogu u regulaciji emocija, promjena raspoloženja i depresije.
Korelacija između osjetljivosti na Alzheimerovu bolest i pamćenja tema je koja je pobudila znatiželju istraživača. Za razliku od dosadašnjih pretpostavki, sada je poznato da genetska predispozicija za Alzheimerovu bolest ne obuhvaća više generacija, već potječe od jednog roditelja. Kroz ispitivanje obiteljskog podrijetla, istraga je otkrila da je osjetljivost na ovu bolest isključivo pod utjecajem majke. Sposobnost pamćenja, kao i vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti, nasljeđuje se po majčinoj liniji.
