Za danas smo vam spremili jako zanimljivu temu, a koja je povezana sa nasljedstvom, odnosno sa DNK. Naime, mnogi se pitaju, šta mi to nasljedjujemo od oca, a šta od majke?
Utjecaj nasljedstva s obje roditeljske strane i dalje je tema koja izaziva brojne znanstvene i javne rasprave. Iako je općepoznato da dijete nasljeđuje genetski materijal i od majke i od oca, brojna istraživanja sve češće ukazuju na to da u određenim aspektima genetika jednog roditelja može imati dominantan utjecaj. U praksi to znači da u nekim slučajevima geni majke snažnije oblikuju pojedine fizičke i emocionalne osobine, dok u drugim situacijama genetika oca igra ključnu ulogu.
Kada je riječ o obiteljskom odgoju i genetskom nasljeđu, sve više pažnje posvećuje se tome kako genetski materijal oca može imati presudan utjecaj na pojedine nasljedne karakteristike kod djece. Naime, većina osobina rezultat je kompleksne kombinacije gena oba roditelja, no određeni faktori ističu značajniju ulogu jednog od njih. Genetičarka Dana Breset posebno naglašava kako dob oca može imati direktan utjecaj na kognitivni i emocionalni razvoj djeteta. Prema njezinim riječima, djeca muškaraca koji su u trenutku začeća imali više od 45 godina sklonija su problemima u učenju, tjeskobi, pa čak i depresivnim epizodama u kasnijem životu.
Jedan od najočitijih primjera očevog genetskog utjecaja jest određivanje spola djeteta. Dok majka može prenijeti samo X kromosom, otac nosi i X i Y kromosom, što znači da upravo njegova genetska kombinacija odlučuje hoće li dijete biti muško ili žensko. „Upravo je taj očev kromosom – X ili Y – presudan za spolnu determinaciju“, navodi Breset. Zbog toga je važno razbiti uvriježene predrasude koje krivnju za neželjeni spol djeteta pripisuju majci.
Očeva genetika ima snažan utjecaj i kada je riječ o fizičkim karakteristikama poput visine. Studije pokazuju da visina djeteta češće korelira s visinom oca, pri čemu postoji veća genetska podudarnost s očevim naslijeđem nego s majčinim. „Djeca visokih očeva imaju veće šanse da dosegnu natprosječnu visinu“, tvrdi Breset. Međutim, nijedna osobina nije isključivo naslijeđena od jednog roditelja – svaka karakteristika rezultat je jedinstvenog spoja genetskih informacija s obje strane.
S druge strane, postoje i osobine koje se gotovo isključivo nasljeđuju putem majke. Prema članku iz časopisa Metabolism Novosti, ljudski organizam posjeduje dvije vrste masnog tkiva – bijelo i smeđe. Bijelo masno tkivo, koje je češće povezano s očevim genima, dovodi se u vezu s gojaznošću i metaboličkim bolestima, dok smeđe masno tkivo koje dolazi od majke igra ključnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature i zdravog metabolizma.
Još jedan važan faktor koji se nasljeđuje od majke jeste razina serotonina. Ako majka ima nisku razinu ovog neurotransmitera, postoji velika vjerovatnoća da će i dijete naslijediti slične neurokemijske osobine. Budući da serotonin ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, koncentracije i sna, njegovo nasljeđivanje može imati dubok utjecaj na emocionalno zdravlje potomstva.
Važna je i uloga mitohondrijske DNK, koja se prenosi isključivo putem majčine strane. Ova posebna vrsta genetskog materijala utječe na stanični metabolizam i procese starenja. Oštećenja na mitohondrijima mogu uzrokovati ubrzano biološko starenje, uključujući ranu pojavu sijedih vlasi i bora. „Mitohondrijske mutacije, koje se nasljeđuju samo od majke, povezane su s nizom zdravstvenih problema, ali i s tempom starenja“, navode znanstvenici.
Psihološki aspekt majčinog utjecaja također je izuzetno značajan. Djeca, posebno kćeri, često nasljeđuju emocionalnu osjetljivost svoje majke kroz tzv. kortikolimbički sustav mozga – područje odgovorno za obradu emocija i upravljanje raspoloženjem. Kod sinova ovaj sustav pokazuje manju nasljednu povezanost s majkom, što može objasniti razlike u emocionalnoj ekspresiji između spolova.
Na kraju, novija istraživanja pokazuju da se genetska predispozicija za neurodegenerativne bolesti, kao što je Alzheimerova, u mnogim slučajevima nasljeđuje isključivo od majke. Isto vrijedi i za dugoročne kognitivne kapacitete – majčina genetika igra ključnu ulogu u zdravlju mozga, posebno u starijoj životnoj dobi.
