Šejla Zonić, ovogodišnja takmičarka u “Zvezdama Granda”, osvojila je region svojim izuzetnim talentom i dirljivom životnom pričom. Kao srednjoškolka, suočila se s velikim izazovima kada joj je otac doživeo srčani udar.
Tijekom razdoblja teškoća, Šejlina se obitelj suočila s brojnim izazovima kada je njezin otac bio prisiljen zatvoriti svoju tvrtku, što je dovelo do niza financijskih problema. Unatoč rastućim poteškoćama, Šejla je ispričala priču o tome kako su njeni roditelji ustrajali, snosili troškove njenog internata, džeparca i putovanja, čak i kada su drugi predlagali da je ispiše iz škole zbog svojih finansijskih ograničenja. Unatoč tome, njezini su se roditelji hrabro borili da joj pruže nepokolebljivu podršku, vođeni nepokolebljivim vjerovanjem u njezine sposobnosti i postignuća.
- Po završetku srednjeg obrazovanja, Šejla je nastavila studij na Muzičkoj akademiji u Sarajevu sa željom da upiše magistarski studij. Nažalost, njezine planove poremetila je pandemija koronavirusa. Ovo izazovno razdoblje poklopilo se s odlaskom njenog oca u penziju, što je na Šejlu stavilo veliki teret da se sama snalazi. Umjetnički sektor je zastao zbog pandemije, ostavljajući Šejlu u neizvjesnosti. Dok je imala priliku podučavati pjevanje, prelazak na online nastavu rezultirao je padom upisa studenata i njezinih prihoda, pogoršavajući ionako tešku situaciju kako se bližila završetku magistarskog studija.
Šejla je u početku bila otporna na traženje pomoći od drugih. Ipak, braća i sestre uskočili su u potporu – jedan joj je velikodušno pokrio stanarinu za razdoblje od tri mjeseca, dok joj je drugi pružio neprocjenjivu pomoć pri završetku magisterija. Šejla je otvoreno priznala da je doživjela duboki osjećaj srama i poraza jer je oklijevala potražiti pomoć. To je dovelo do neodoljivog osjećaja izolacije, popraćenog iscrpljujućim napadima panike i tjeskobe, zbog čega je preispitivala putanju svog života i odluke koje je donijela. S obzirom na očevu bolest i ovisnost obitelji o njegovoj mirovini, Šejla je oklijevala obratiti se roditeljima za pomoć.
Prepoznajući neodoljivu prirodu svojih izazova, proaktivno se odlučila uključiti u psihoterapiju, tražeći pomoć da preoblikuje svoj način razmišljanja i otkrije svježu putanju. Sheilina pripovijest služi kao svjetionik inspiracije, prikazujući njezinu nepokolebljivu odlučnost i hrabrost u suočavanju sa životnim preprekama. Njezine iznimne sposobnosti i nepokolebljiva predanost potaknuli su je prema trijumfu u kojem trenutno uživa.
BONUS TEKST:
U današnjem digitalnom dobu, tehnologija igra sve veću ulogu u obrazovanju. Tradicionalni modeli učenja se transformišu pod uticajem digitalnih inovacija, otvarajući nove mogućnosti za učenike i nastavnike širom sveta. Od pametnih tabla do online platformi za učenje, tehnološki alati postaju neizbežan deo modernog obrazovnog procesa.
Jedan od ključnih načina na koje tehnologija menja obrazovanje je kroz personalizovano učenje. Tradicionalni modeli učenja obično podrazumevaju grupno predavanje u učionici, gde se svi učenici podučavaju po istom planu i programu. Međutim, digitalne tehnologije omogućavaju personalizaciju učenja, prilagođavajući se individualnim potrebama, interesovanjima i tempu svakog učenika. Ovo može poboljšati angažovanost, motivaciju i efikasnost učenja, omogućavajući svakom učeniku da maksimalno iskoristi svoj potencijal.
Tehnologija takođe omogućava veću dostupnost obrazovanja širom sveta. Online kursevi, webinari, i digitalni materijali omogućavaju učenicima da pristupe visokokvalitetnom obrazovanju bez obzira na geografsku lokaciju ili socioekonomski status. Ovo je posebno važno u ruralnim ili manje razvijenim područjima gde tradicionalne škole ili univerziteti možda nisu dostupni. Takođe, tehnologija omogućava učenje u bilo koje doba dana i noći, pružajući fleksibilnost koja odgovara različitim rasporedima i životnim okolnostima učenika.
Pored toga, tehnologija može unaprediti saradnju i interakciju između učenika i nastavnika. Online platforme za učenje, društvene mreže posvećene obrazovanju, i alati za virtuelnu saradnju omogućavaju učenicima i nastavnicima da komuniciraju i sarađuju na novim načinima. Ovo može promovisati aktivno učenje, razmenu ideja i izgradnju zajednice učenja koja prevazilazi granice učionice.
Međutim, uprkos svim prednostima, tehnološka integracija u obrazovanje nosi i određene izazove. Nedostatak infrastrukture, pristupa internetu, kao i nedovoljna obučenost nastavnika za efikasno korišćenje tehnoloških alata, mogu ograničiti potencijal digitalnih inovacija u obrazovanju. Takođe, postoji zabrinutost u vezi sa privatnošću podataka učenika i potencijalnim negativnim uticajem prekomerne upotrebe tehnologije na mentalno zdravlje i koncentraciju učenika.
U zaključku, tehnologija ima ogroman potencijal da transformiše obrazovanje na bolje. Kroz personalizovano učenje, veću dostupnost, poboljšanu saradnju i interakciju, tehnološke inovacije mogu poboljšati kvalitet obrazovanja i omogućiti učenicima da razvijaju veštine koje su im potrebne za uspeh u 21. veku. Međutim, potrebno je pažljivo balansiranje između prednosti i izazova tehnološke integracije kako bi se osiguralo da tehnologija služi kao alat za unapređenje obrazovanja, a ne kao prepreka.
