U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o temama koje su itekako povezane sa Srbijom, i samim time, privlače jako puno pažnje u ovoj zemlji. Slijedi jako zanimljiva ispovijest a koja je povezana sa današnjim naslovom….
Feđa Stojanović, glumac poznat po zadivljujućim igrama i karizmi, preminuo je 2021. godine u 73. godini života. Ostavio je neizbrisiv trag u glumačkom svijetu i imao je brojne zapažene životne priče. Iako se u posljednjoj godini života suočio sa značajnim zdravstvenim izazovima, također je radio na tome da njegova dnevna iskustva ostanu što kvalitetnija. Krajem 2020. godine Feđa je operirao tumor na bubregu, nakon čega mu je odstranjen jedan bubreg.
Unatoč ovom značajnom izazovu, istaknuo je kako mu je cilj održati normalan život bez nepotrebnog stresa, napomenuvši kako ne bi primijetio nikakvu razliku da nije bio informiran o zahvatu. Njegov pozitivan stav ostao je vidljiv iu najtežim trenucima, o čemu svjedoče prijatelji i kolege koji su ga poznavali. Feđa, rođen 31. siječnja 1948. godine u Aleksincu u prosvjetnoj obitelji, djetinjstvo i mladost proveo je u lijepoj sredini. Njegov otac, strastveni rusofil, dao mu je njegovo prepoznatljivo rusko ime. Obitelj se s vremenom preselila u Beograd, gdje je Feđa započeo svoj put u glumačke vode. Njegova majka, koja je vodila dramsku sekciju, odigrala je ključnu ulogu u njegovanju njegove strasti prema kazalištu.
Svojom prvom ulogom u filmu “Nikoletina Bursać” obitelj je u teškim vremenima financijski potpomogla. Unatoč tome što se tri puta pokušao registrirati kao filmski redatelj, naposljetku se usredotočio na svoju glumačku karijeru. San mu se ispunio dolaskom u “Atelje 212”, a priliku mu je omogućila Mira Trailović. Fedjin osobni život uključivao je dva braka. Iz prvog braka imao je sina Uroša koji je postao vrsni filmski redatelj. Tragično je da je 2017. pretrpio dubok gubitak kada mu je sin preminuo u dobi od 44 godine dok je bio u Americi.
Iako točan uzrok smrti nikada nije konačno utvrđen, vjeruje se da je srčani udar vjerojatni razlog. Feđa je iskreno pričao o prirodi njihovog odnosa. Iako se ponosio Uroševim postignućima, često je naglašavao složenost njihove veze. Glumac je osjetio značajan emotivni utjecaj Sinovljevog izbora da se preseli iz Srbije i njihove sporadične komunikacije putem e-pošte. Njegov narativ odražava otpornost, prepreke i nastojanje da se postigne sklad između osobnih poteškoća i životnih postignuća u karijeri.
DODATNI TEKST
Smještena na Balkanu, dolina Visoko dom je intrigantnog arheološkog nalazišta koje je izazvalo interes povjesničara i stručnjaka širom svijeta — bosanskih piramida. Otkrivene 2005. godine od strane Semira Osmanagića, arheologa i istraživača amatera, ove strukture se smatraju najstarijim i najvećim piramidama na planetu. Najviša među njima, poznata kao “Piramida Sunca”, navodno doseže preko 220 metara visine, nadmašujući čak i Keopsovu piramidu u Egiptu.
Ono što pridonosi fascinaciji je tvrdnja da bi te piramide mogle biti stare čak 25 000 godina, što sugerira njihovo postojanje u vrijeme kada se smatralo da su ljudska društva bila organizirana u plemena, znatno prije nego što je izvediva izgradnja velikih razmjera. Arheološka otkrića otkrila su podzemne tunele koji, kako navodi Osmanagić, povezuju sve piramide unutar doline. Neki tuneli sadrže pozamašne kamene blokove ukrašene osebujnim oznakama, što izaziva upite o njihovoj namjeni. Jesu li te strukture bile hramovi, izvori energije ili nešto sasvim drugo? Brojni posjetitelji izvještavaju o pozitivnim energetskim učincima kada su u blizini ovih spomenika. S druge strane, znanstvena zajednica je podijeljena po tom pitanju.
Neki ove formacije smatraju prirodnim pojavama, dok drugi tvrde da zamršeni dizajn zgrada sugerira umiješanost ljudi. Unatoč raspravama oko njih, piramide u Visokom postale su popularna destinacija koja privlači tisuće turista godišnje. Ako se utvrdi da je ove piramide izgradila drevna civilizacija, to bi moglo značajno promijeniti naše poimanje ljudske povijesti i njezinog tehnološkog napretka. Bosanska dolina piramida i dalje krije svoje misterije, potičući na daljnje istraživanje i promišljanje naše povijesti.