Sinoć sam se probudila oko 2 sata ujutro i otkrila da je moj muž nestao iz našeg kreveta. Zabrinuta za njegovu dobrobit, ustala sam da ga potražim, samo da bih ga čula kako razgovara s nekim iz kupaonice. U tom mi se satu učinilo neuobičajenim da s bilo kime razgovara.
Dok sam blizu vrata, slučajno ga čujem kako nagovara nekoga da će me uskoro napustiti kako bi mi naudio. Također je spomenuo da namjerava pronaći način da provede noć s tom osobom. Vrativši se u krevet, čekala sam dok mi se nije pridružio. Odlučila sam ne razgovarati s njim i glumila sam da spavam.
Kad sam osjetila da je odlutao, zgrabila sam njegov mobitel da provjerim njegove razgovore i tada me pogodio pravi šok – šok od kojeg sam dva sata drhtala. Komunicirao je sa sestrom od moje tete, djevojkom koja je mjesec dana ranije proslavila 18. rođendan. Jedva ga mogu obuhvatiti glavom; misli mi jure po glavi… On ima 36 godina, a ona…
BONUS TEKST:
Jedan od najfascinantnijih fenomena u prirodi je simbiotski odnos. Iako u prirodi postoje razne vrste interakcija među organizmima, simbioza se posebno izdvaja kao jedan od najzanimljivijih načina suradnje živih bića radi uzajamne koristi. Ovaj odnos uključuje dugotrajnu interakciju između dvije ili više vrsta, pri čemu barem jedan od organizama ostvaruje korist. Simbiotski odnosi mogu poprimiti različite oblike, uključujući mutualizam, komenzalizam i parazitizam.
Najpoznatija vrsta simbioze, mutualizam, predstavlja odnos u kojem obje strane imaju koristi. Interakcija između pčela i cvjetnica ilustrira ovaj odnos. Dok pčele sakupljaju nektar iz cvjetova za proizvodnju meda, istovremeno prenose pelud s jednog cvijeta na drugi, čime se omogućuje razmnožavanje biljaka putem oprašivanja. Ovaj obostrano koristan odnos ključan je za opstanak i pčela i biljaka, a također igra značajnu ulogu u stabilnosti ekosustava.
Drugi klasični primjer mutualizma predstavlja simbiotski odnos između bakterija koje vežu dušik i mahunarki. Biljke poput graha i soje uspostavljaju blisku povezanost s bakterijama koje obitavaju u njihovim korijenima. Ove bakterije imaju sposobnost pretvaranja dušika iz atmosfere u oblike koje biljke mogu iskoristiti za svoj rast. U zamjenu, biljke pružaju bakterije hranu i zaštitu. Ovaj proces ne samo da je značajan za bakterije i biljke, već također igra ključnu ulogu u ciklusu dušika u prirodi, koji je od suštinskog značaja za rast svih biljaka.
S druge strane, komenzalizam predstavlja oblik simbioze u kojem jedna vrsta profitira, dok druga ne doživljava nikakvu očitu korist, ali ni štetu. Jedan od najistaknutijih primjera komenzalizma može se primijetiti kod morskih račića (rakova iz reda Amphipoda) koji se pričvršćuju za tijelo kitova. Ovi račići koriste kitove kao sredstvo za transport, čime štede energiju i pronalaze hranu na novim mjestima, dok kitovi ne osjećaju nikakav utjecaj na njihovu prisutnost. Ovaj odnos ilustrira način na koji jedan organizam može iskoristiti drugog bez štete za domaćina.
