Plazma keks je prvi put proizveden 1967. godine, a od tada je stekao ogromnu popularnost i postao jedan od najprepoznatljivijih proizvoda na tržištu. Prvobitno je bio namenjen kao energetski bogat i hranljiv proizvod, što je činilo idealnim izborom za ishranu, naročito za decu, ali i odrasle. Ubrzo je stekao status proizvoda koji je prisutan u gotovo svakom domu, bez obzira na starosnu dob.
Plazma keks je jedan od najpopularnijih keksova na Balkanu, a njegov proizvodni put traje gotovo šest desetljeća. Za mnoge, Plazma nije samo običan keks, već simbol djetinjstva, tradicije i neizostavni dio svakodnevnog života. Oni koji se sjećaju vremena prije nego je ovaj keks postao globalno prepoznatljiv, još uvijek se prisjećaju starog pakiranja i djevojčice koja je krasila njegovu ambalažu.
Plazma je nastala u Požarevcu 1967. godine, a kroz gotovo šezdeset godina, ovaj je keks postao sastavni dio života mnogih generacija, izrastajući u proizvod koji je najčešće bio na popisu užina, ali i izvor energije za sve uzraste. Bilo da se koristi kao užina, desert, ili brz međuobrok, Plazma svojim okusom zadovoljava sve naše želje. Pakiran u crvenu kutiju, Plazma je postala simbol ugodnih trenutaka, a mnogi se još uvijek sjećaju prvih reklama s djevojčicom koja je postala zaštitno lice brenda.
Sjećate li se te mlade djevojke iz reklama? Njeno ime je Aleksandra Nedošan, a popularnost je stekla 1999. godine, kada je pobijedila na natjecanju „Glazbeni tobogan“ sa samo četiri i pol godine. Natjecala se protiv 2000 drugih djevojčica, a nakon toga je postala zaštitno lice Plazma keksa. Iako je bila vrlo mlada da bi shvatila cijeli značaj tog trenutka, kasnije je postala svjesna svog uspjeha. Iako je tada živjela običnim životom djeteta, kao i mnogi drugi, Aleksandra je često primala pakete keksa od brenda, koje je dijelila s prijateljima.
Do 2006. godine bila je poznata kao „dijete Bambija“, ali nije bila svjesna da će taj nadimak zauvijek ostati uz nju. Ova mlada dama se kasnije posvetila folkloru i pjevanju, a njeni nastupi i danas ostaju u sjećanju mnogih. Zanimljivo, nastavlja studirati primaljstvo na Visokoj zdravstvenoj školi, a i dalje je poznata među svojim prijateljima kao Bambika. Taj nadimak i danas se koristi na njenim društvenim mrežama, dok je prezime na njenom profilu promijenjeno u Majstorović, što dodatno pokazuje da je život Aleksandre Nedošan izrastao u nešto puno više od samo zaštitnog lica keksa.
Bonus tekst:
Smokve, plodovi stabla smokve, od davnina simboliziraju plodnost, obilje i životnu snagu. Ove hranjive plodove obožavali su još Egipćani, Grci i Rimljani, a u mnogim kulturama smokve su imale i simboličku i ljekovitu moć. Poznate po svom karakterističnom okusu, smokve su postale nezaobilazna namirnica u prehrambenoj industriji i domaćinstvima diljem svijeta. Sadržavaju visok udio vlakana, vitamina i minerala, što ih čini izuzetno zdravim plodovima.
Njihova povijest je bogata, a spominju se i u Bibliji, gdje imaju duboko simboličko značenje. U starim civilizacijama vjerovalo se da smokve posjeduju posebne moći i često su se koristile za liječenje različitih bolesti. U Rimskom carstvu smokve su bile poznate kao afrodizijak, dok su Egipćani smatrali da ove plodove treba koristiti za povećanje plodnosti i zdravlja. U Indiji su smokve bile povezane s blagostanjem, a u Budizmu se kaže da je Buddha postigao prosvjetljenje ispod stabla smokve.
Nutricionistički, smokve su prava riznica zdravlja. Sadrže visoku koncentraciju vlakana koja pomažu u održavanju probave i zdravlju srca. Također su bogate kalijem, koji je ključan za pravilno funkcioniranje srca i krvnih žila, kao i vitaminom K koji doprinosi zdravlju kostiju. Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji smanjuju štetne učinke slobodnih radikala, čime štite tijelo od razvoja kroničnih bolesti. Danas smokve čine neizostavan dio mediteranske kuhinje, a suhe smokve posebno su popularne zbog svoje duže trajnosti i sačuvanih nutritivnih vrijednosti.
U svim kulturama smokve ostaju važan simbol, ne samo kao hrana, već i kao kulturno naslijeđe koje nastavlja živjeti kroz tradiciju, mitove i običaje.
