Plazma keks spada među najomiljenije sorte na Balkanu, s poviješću proizvodnje dugom gotovo šezdeset godina. Naime, predviđen je kao keks za djecu, ali ga i odrasli jednostavno obožavaju da jedu….
Pojedinci određene dobi mogu se prisjetiti prijašnjeg dizajna pakiranja, na kojem je bio lik mlade djevojke. Osnovana u Požarevcu 1967. godine, Plazma je kroz gotovo šezdeset godina postala bitan element naših života, kućanstava, godina formiranja i identiteta.
Ovaj omiljeni keks često predstavlja praktičnu opciju kada tražite međuobrok, obnavljanje energije ili uživanje u prekrasnom izboru okusa koji ugađaju našim osjetilima. Uvučena u svoje prepoznatljivo crveno pakiranje, Plazma označava vitalnu “komponentu” našeg svakodnevnog postojanja. Sjećate li se klasičnog pakiranja s mladom djevojkom? Godine 1999. trijumfirala je na natjecanju pod nazivom “Glazbeni tobogan” u kojem se natjecala s 2000 vršnjaka, a potom je postala zaštitno lice Plazma keksa. Aleksandra Nedošan iz Kikinde tada je imala samo četiri i po godine.
Kasnije se osvrnula na svoju mladost, priznajući da je bila premlada da bi u potpunosti shvatila događaje koji su se odvijali oko nje. Ona je u razgovoru za Telegraf izjavila da joj, kao i drugim devojčicama, prija druženje i igra. Kako je počela snimati reklame i pozirati za kalendare, postupno je postajala svjesna svog uspjeha. Tvrtka joj je dosljedno davala pakete slastica za rođendane i blagdane koje je ljubazno dijelila s ostalom djecom. Do 2006. godine bila je prepoznata kao dijete Bambija. Da više nije zaštitno lice cijenjenog brenda otkrila je kroz novinski članak, što ju je poprilično rastužilo.
Aleksandra je posljednja mlada dama koja nas je razveselila kutijom najslavnijeg keksa na ovim prostorima. Važno je istaknuti da je riječ o iznimno vještoj i svestranoj mladoj ženi. Prošli intervju otkriva njezino bavljenje folklorom, članstvo u pjevačkoj skupini te pojavljivanja u raznim glazbenim spotovima. Nadalje, nastavila je studij primaljstva na Visokoj zdravstvenoj školi. Unatoč tome, i dalje se često naziva Bambika. Taj nadimak stoji uz njezino ime na Facebooku, gdje se uočava da umjesto prezimena Nedošan stoji Majstorović. Rijetko je postignuće za pojedince postići tako značajno priznanje na dva kontinenta u kratkom razdoblju, razliku koju je Samuel Coleridge-Taylor uspješno osigurao.
Smokve, plod smokve, još od vremena starih civilizacija služe kao simbol plodnosti i obilja. Njihov kulturni značaj, zdravstvene prednosti i poseban profil okusa čine ih ne samo vitalnom komponentom prehrane, već i središnjom točkom u mnoštvu legendi i mitova. Ovaj će esej istražiti povijesni kontekst, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, naglašavajući njihov značaj u ljudskom životu kroz različita razdoblja. Povijesni korijeni i podrijetlo smokve sežu u Aziju, točnije u regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije. Ovo je voće poznato od početka ranih civilizacija, postojalo je u drevnim kulturama poput Egipta, Grčke i Rima.
U rimskom društvu smokve su smatrane afrodizijakom, dok su u Egiptu bile cijenjene zbog svojih ljekovitih svojstava. Osim toga, smokve se spominju u Bibliji i imaju simbolično značenje u raznim religijskim i filozofskim tradicijama, utjelovljujući koncepte života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja. Na primjer, budistički spisi pokazuju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Smokve su voće velike nutritivne vrijednosti, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima. Svoju divnu slatkoću zahvaljuju visokoj razini prirodnih šećera, a nude i znatnu količinu kalija koji je ključan za dobrobit kardiovaskularnog sustava.
Osim toga, smokve služe kao značajan izvor vitamina K, vitalnog za očuvanje zdravlja kostiju, te vitamina B6 koji pridonosi kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Jedna od izvanrednih karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti približno 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i smanjenju razine kolesterola. Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Povijesno gledano, smokve su imale značajnu kulturnu važnost. Na primjer, u staroj Grčkoj smokva je bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji se stablo smokve od davnina povezuje s plodnošću i prosperitetom, a često se posvećuje raznim božanstvima.
Priznate kao jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali zbog svog brzog rasta i sposobnosti da izdrže sušne uvjete, smokve i danas imaju značajan značaj u brojnim kulturama. U mediteranskoj su kuhinji neizostavni sastojci u nizu jela, od salata do slastica. Osim toga, vrlo su tražene suhe smokve koje u tom obliku čuvaju svoju hranjivu vrijednost. U mnogim regijama smokve služe kao temeljna komponenta tradicionalnih recepata i naširoko se smatraju “superhranom” zbog brojnih zdravstvenih prednosti.
