– Ne kaže se bez razloga, zdrav čovjek ima 100 želja, dok bolestan ima samo jednu želju. Kada se neko razboli, tada je sve usmjereno na proces ozdravljenja, ali u današnje vrijeme imamo toliko bolesti, da jednostavno nema lijeka za svaku bolest.
U današnjem društvu prevladavajući mentalitet vrti se oko stjecanja materijalnih dobara, često zanemarujući potencijalne dugoročne učinke. Unatoč tome, kada se suočimo s iznenadnom bolešću, naši se prioriteti brzo mijenjaju u jednosmjernu potragu za ozdravljenjem. U ranim jutarnjim satima siječnja 2022. Slađanu VeIičković, 53-godišnju majku koja živi u Zemunu i brine o troje djece, zadesila je nepredviđena i neobjašnjiva tegoba u boku.
Nepoznati i iznenadni osjećaj poslužio je kao pokazatelj da nešto nije u redu, djelujući kao znak upozorenja. Nije ni znala da će ovaj trenutak označiti početak transformativnog putovanja, jer je krenula u nepokolebljivu bitku za preživljavanje. Unatoč sklonosti jogi, opuštenim šetnjama, književnosti i druženjima, Slađanin život doživio je neslućeni obrat. Ujutro 26. siječnja 2022. Slađanin san naglo je prekinuo treštavi zvuk njezinog radnog alarma, točno u 5:45. Međutim, dok se pokušavala pomaknuti u krevetu, susrela se s intenzivnom boli koja je izvirala iz leđa. Samo pet dana kasnije dobila sam potvrdu dijagnoze: multipli mijelom. Budući da mi taj pojam nije bio poznat, odmah sam potražio odgovore na internetu.
Nakon brzog prepoznavanja da je koštana srž primarna meta multiplog mijeloma, rijetke i prijeteće bolesti koja se može pohvaliti alarmantnom stopom smrtnosti od 85%, svjesno sam odlučio prekinuti svoje istraživanje. Prepuštanje propasti i prihvaćanje poraza nikad mi nije bilo privlačno. Umjesto toga, odlučio sam se izravno suočiti s ovim strašnim protivnikom, potaknut nepopustljivom odlučnošću.
BONUS TEKST:
Kroz golemo vremensko razdoblje, unutar zamršene tapiserije povijesti i kulture, nalazi se zbirka pripovijesti koje su duboko utjecale na tijek ljudske sudbine. Od prošlih razdoblja drevnih civilizacija do danas, naš je svijet svjedočio izvanrednim pojavama, monumentalnim trijumfima i transformativnim promjenama koje su neizbrisivo oblikovale putanju čovječanstva.
Doba starog Egipta, koje karakteriziraju njegove zadivljujuće piramide i zagonetna božanstva, važno je poglavlje u analima čovječanstva. Božanski vladari, uključujući Tutankamona i Ramzesa II., vladali su kao božanski suvereni, podižući grandiozne hramove i grobna mjesta koja i dalje zadivljuju moderni svijet. Nasljeđe egipatske civilizacije opstaje kroz neprocjenjiv napredak u arhitekturi, matematici, medicini i filozofiji, ostavljajući neizbrisiv trag u suvremenom društvu.
Bez presedana u svom sjaju, antička Grčka svjedočila je izuzetnom procvatu i umjetnosti i filozofije. Služeći kao epicentri intelektualnog i estetskog razvoja, Partenon i Platonova akademija stoje kao trajni simboli ovog doba. Na tom plodnom tlu veliki umovi Sokrata, Platona i Aristotela postavili su temelje za zapadnjačku misao, dok je umjetnički genij Fidije i Praksitela stvorio bezvremenska remek-djela koja osvajaju publiku sve do danas.
Korištenjem zastrašujuće vojne sile i dobro strukturiranog državnog sustava, Rimsko je Carstvo uspjelo proširiti svoju vlast na značajan dio Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Urbana središta poput Rima, Konstantinopola i Kartage cvjetala su kao epicentri trgovine, kulturne razmjene i političkih poslova. Rimljani su u nasljedstvo ostavili duboko naslijeđe u područjima pravne znanosti, arhitektonskih čuda i inženjerskih pothvata, čiji odjeci odjekuju u suvremenom svijetu.
- U srednjem vijeku Europa se suočavala s brojnim izazovima i doživjela značajne transformacije. Feudalni vladari imali su vlast nad podijeljenim kontinentom, dok je Crkva imala ogromnu moć nad društvom i kulturom. Unatoč tome, ovo je doba svjedočilo i nevjerojatnom procvatu umjetničkih i književnih nastojanja, s remek-djelima poput “Božanstvene komedije” i “Kralja Arthura” koja su zaokupila maštu. Štoviše, srednji vijek obilježio je vrijeme značajnih događaja, uključujući Veliku seobu naroda, osnivanje pionirskih sveučilišta i razornu epidemiju crne smrti, koja je zauvijek promijenila putanju povijesti.
U Europi je renesansa navijestila preporod umjetnosti, znanosti i kulture. Potaknuta načelima humanizma i napretkom poput tiskarskog stroja, renesansa je potaknula transformativni pomak u mišljenju i inovacijama. Umjetnici vizionari poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Raphaela proizveli su remek-djela koja su postala utjelovljenje ljudske briljantnosti i maštovite sposobnosti.
Masovna proizvodnja i urbanizacija bile su izravne posljedice industrijske revolucije koja je započela u Britaniji 18. stoljeća. Pojava parnih strojeva i osnivanje tvornica revolucionirali su globalni način života, predstavljajući i nove izglede i prepreke. Ovo je doba obilježeno radničkim pokretima, napretkom tehnologije i širenjem kolonijalnih teritorija, a sve je to imalo značajnu ulogu u oblikovanju modernog svijeta.
Tijekom 20. stoljeća svijet je svjedočio ne samo dvama globalnim sukobima, već i nizu dodatnih sporova i preokreta. Međutim, ovo je doba također svjedočilo izvanrednom napretku, uključujući otkriće atomske energije, istraživanje svemira i evoluciju informacijske tehnologije. Uspon globalizacije pojavio se kao utjecajna sila koja potiče veze između pojedinaca i društava u razmjerima koji su prije bili nezamislivi.
U ovoj novoj eri 21. stoljeća naš je svijet suočen s bezbrojnim izazovima i mogućnostima. Pitanja kao što su klimatske promjene, napredak u tehnologiji, razlike u bogatstvu i društvene napetosti zahtijevaju jedinstven globalni pristup. Međutim, važno je prepoznati da ovo doba također predstavlja neviđene prilike za stvaranje svjetlije sutrašnjice korištenjem znanja, vrhunske tehnologije i međunarodne suradnje.
