Ovog avgusta u Hrvatskoj više od 320.000 penzionera dobiće blago povećanje svojih mjesečnih penzija. Iako će to povećanje iznositi tek nekoliko evra po osobi, ono otvara važna pitanja vezana uz održivost penzionog sistema i obezbjeđivanje dostojanstvene starosti za sve one koji su tokom života radili.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, oko 323.000 korisnika najnižih penzija dobiće povećanje od 3%, što u praksi znači dodatnih oko 12 evra u proseku. Njihova mesečna primanja, koja su do sada bila oko 410 evra, time će se povećati vrlo malo.
- Među ovim penzionerima, oko 274.000 živi u Hrvatskoj, dok se penzije za oko 48.000 korisnika isplaćuju u inostranstvo. Većina ovih korisnika su bivši strani radnici ili iseljenici koji su radili u Hrvatskoj, što dodatno ističe složenost i izazove sa kojima se penzioni sistem suočava. Isplata najnižih penzija u Hrvatskoj bazira se na zakonskim odredbama koje garantuju minimalnu penziju, a ona se ne određuje prema visini plate, već prema broju godina radnog staža. Trenutno, minimalna penzija iznosi 13,99 evra po godini staža, što jasno pokazuje koliko je radni vek presudan za buduću finansijsku sigurnost.
Da bismo bolje razumeli stvarnu situaciju, važno je napomenuti da osoba sa prosečnim radnim stažom od 28 godina ne može primati manje od 391 evra mesečno. Ipak, da su penzije izračunavane isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa, taj iznos bio bi znatno niži — oko 270 evra. Ove brojke osvetljavaju razlike u penzionim pravima koje proizlaze iz različitih faktora, uključujući i način prijavljivanja radnika tokom njihove karijere. Na primer, radnici u uslužnim delatnostima ili industriji često su imali bolje mogućnosti za redovno uplaćivanje doprinosa, dok su poljoprivrednici i zanatlije, koji su često radili u neregulisanim uslovima, bili uskraćeni za ove beneficije.
Posebno je zabrinjavajući podatak da značajan broj korisnika najnižih penzija čine upravo poljoprivrednici i zanatlije, koji su veći deo svog radnog veka proveli u teškim uslovima, često bez adekvatne prijave ili uplate doprinosa. To se sada direktno odražava na njihove niske mesečne prihode. Ova situacija doprinosi sve većem broju novih penzionera koji primaju minimalna primanja, a statistike pokazuju da se taj trend ne smanjuje. Analiza Hrvatskog zavoda za statistiku ukazuje na porast nivoa siromaštva među starijom populacijom, pri čemu mnogi penzioneri teško pokrivaju osnovne životne troškove.
U prvih šest meseci 2025. godine čak 37% novih penzionera završilo je u kategoriji najnižih penzija, što dodatno ukazuje na alarmantno stanje. Od ukupno 18.368 novih penzionera bez međunarodnih ugovora, njih 6.823 prima minimalna primanja. Za poređenje, prosečna neto penzija svih novopenzionisanih iznosila je 624,82 evra, što jasno pokazuje koliko veliki broj starijih osoba mora da živi na ivici egzistencije. Ova situacija ističe hitnu potrebu za reformama u penzionom sistemu, kako bi se osiguralo da svi penzioneri imaju sredstva za dostojanstven život, ali i postavlja pitanje kako će se ti izazovi rešiti u budućnosti.
- Za mnoge penzionere dodatnih 12 evra mesečno nije luksuz već neophodna pomoć koja im omogućava da pokriju osnovne troškove kao što su hrana, lekovi i režije. U svetlu stalnog rasta cena života, ovaj dodatak ne može se smatrati značajnim, što ukazuje na duboke probleme sa adekvatnošću minimalnih primanja. Pitanje održivosti penzionog sistema i njegove sposobnosti da pruži dostojanstvenu starost postaje sve važnije, posebno jer se starija populacija suočava sa rastućom ekonomskom nesigurnošću.
Stručnjaci često ističu da je neophodan sveobuhvatan pristup rešavanju ovih problema, koji bi uključivao povećanje doprinosa za penzije, ali i unapređenje uslova rada i osiguranja za radnike. Time bi se mogao izgraditi pravičniji i održiviji sistem, koji bi dugoročno garantovao bolju zaštitu za buduće generacije penzionera. Izazovi pred kojima se penzioni sistem danas nalazi zahtevaju pažnju i posvećenost, jer je cilj da svaki građanin nakon završetka radnog veka može živeti sa dostojanstvom i sigurnošću.
Ova situacija jasno pokazuje koliko je važno sagledati sistem iz više uglova — kako zakonodavnog, tako i ekonomskog i socijalnog — kako bi se napravile potrebne promene koje će trajno unaprediti životni standard penzionera u Hrvatskoj. Jer, minimalna penzija ne sme biti prepreka dostojanstvenom životu, već temelj sigurnosti u trećem dobu
