U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o štitnoj žlijezdi, i na koji način zapravo možete da kontrolišete njen rad. Zna se jako dobro, da kada jednom se poremeti, i krene da radi totalno drugačije, onda nastaju jako veliki problemi….
Utjecaj prehrane na rad štitnjače: činjenice i zablude Prehrana je ključna za održavanje zdravlja štitnjače, a mnogi se pojedinci često pitaju koja hrana utječe na funkciju štitnjače. U razgovoru s nutricionisticom Stojankom Stanojević pozabavili smo se s nekoliko prevladavajućih mitova, posebice onih vezanih uz zeleno povrće i hranu koja može uzrokovati gušavost. Mit o zelenom povrću Uvriježeno je mišljenje da zeleno povrće poput kupusa i kelja negativno utječe na štitnjaču.
Stanojević, međutim, napominje da je ta tvrdnja samo djelomično točna. Povrće iz obitelji križanica obiluje spojevima sumpora i drugim bitnim hranjivim tvarima. “Važno je oprezno pristupiti savjetu o potpunom uklanjanju ovog povrća iz prehrane”, objašnjava ona. Oni koji tvrde da pretjerana konzumacija sirovog povrća može predstavljati probleme, posebno za osobe s nedovoljno aktivnim štitnjačom, imaju pravo. Stanojević napominje da umjerena konzumacija povrća, posebice kuhanog, može pružiti razne dobrobiti.
Ovaj vrijedan savjet može pomoći u očuvanju zdravlja i funkcije štitnjače. Povrće nudi nekoliko zdravstvenih prednosti; na primjer, mrkva, koja sadrži visoke razine beta-karotena, igra ključnu ulogu u podupiranju imuniteta. Osim toga, krastavci, koji su bogati vlaknima i vitaminima B, služe kao koristan izbor hrane. Plavi patlidžan je koristan za zdravlje štitnjače zbog sadržaja antioksidansa i kalija. Celer, koji se često zanemaruje, nudi bitne nutritivne prednosti: njegovo lišće bogato je vitaminom A, dok stabljike osiguravaju vitamine B skupine i vitamin C, što ga čini svestranim sastojkom za mnoge recepte, uključujući juhe.
Što se tiče autoimunih poremećaja poput Hashimotove bolesti, nutricionistica primjećuje zajedničku vezu s celijakijom i intolerancijom na gluten. Stanojević ističe važnost vođenja računa o odgovorima organizma na gluten, napominjući da se oni razlikuju od osobe do osobe. Osim toga, ne može se zanemariti važnost mikronutrijenata u prehrani, uz povrće i žitarice. Jod se ističe kao ključni mineral neophodan za pravilan rad štitnjače, a riba, morske alge i mliječni proizvodi služe kao izvrsni izvori.
Nadalje, selen je još jedan vitalni mineral koji doprinosi zaštiti štitnjače. Prema Stanojevićevim riječima, orašasti plodovi, posebno brazilski, i meso sadrže selen. Za zdravu prehranu nutricionistica predlaže fokusiranje na raznovrsnu svježu hranu. Uključivanje sezonskog voća, povrća, proteina i zdravih masnoća može uvelike pomoći zdravlju štitnjače. Osim toga, važno je obratiti pozornost na osobne potrebe i kako tijelo reagira na određene namirnice. U konačnici, Stanojević naglašava kako ne postoji jedinstvena strategija za sve što se tiče prehrane i zdravlja štitnjače.
Ona naglašava da je svaki pojedinac različit i ono što koristi jednoj osobi ne mora nužno biti od koristi drugoj, potičući sve da potraže smjernice od stručnjaka u vezi sa zdravstvenim pitanjima. Ako primijetite bilo kakve probleme sa štitnjačom, savjetuje se da se posavjetujete sa svojim liječnikom prije nego što pokušate bilo kakvo samoliječenje. U eri preplavljenoj informacijama o prehrani i zabludama, oslanjanje na preporuke stručnjaka i znanstvene dokaze ključno je za optimizaciju vašeg zdravlja.
