Nakon što su Smederevo osvojili Turci 1459. godine, postalo je očito da će se brojni aspekti našeg jezika, običaja i kulture promijeniti. Turska okupacija Srbije trajala je četiri stoljeća, sve dok posljednji turski vojnik nije napustio Beograd 1878. Stoga ne čudi što njihov utjecaj ostaje istaknuti aspekt našeg svakodnevnog života.
Bez da smo toga potpuno svjesni, često koristimo njihov vokabular u vlastitom jeziku, asimilirali smo njihovu kuhinju kao svoju vlastitu, a čak su i neka imena koja smatramo tradicionalnima ukorijenjena u turskoj kulturi. U proteklom desetljeću turske drame bile su vrlo popularne u Srbiji, a služile su da nas podsjećaju na mnoge običaje koje smo usvojili iz njihove kulture. Ti običaji uključuju započinjanje dana s turskom ili crnom kavom, boravak u zajedničkim stambenim prostorijama i nošenje legendarnih kućnih papuča koje je obavezno skinuti pri ulasku. Veliki broj turcizama uvriježio se i u našem svakodnevnom jeziku.
U našim razgovorima koristimo razne turske riječi, uključujući ali ne ograničavajući se na Avliju, ajvar, barjak, burazer, čarapa, juha, ćuprija, ćilim, dugme, ekser, jogurt, kapija, lakrdija, ljestve, pare, rakija, tavan , zeitin i hajduk. Prema riječima Mirjane Teodosijević, profesorice turskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, trenutno se u turskom jeziku koristi oko 3.000 riječi. Ovu je informaciju podijelila s BBC-jem na srpskom jeziku tijekom nedavnog intervjua. Istina je, prema njegovoj izjavi, da ih je sve manje. To je stalan trend posljednja dva do tri desetljeća.
Korištenje ovakvih uređaja znatno je rjeđe među mlađim osobama. Kao profesor na fakultetu često se raspitujem o raznim temama. Na primjer, mogu pitati koja je turska riječ za zid, a većina mojih učenika ne može dati odgovor. Dotični vještak navodi da je državljana Jugoslavije s turskim imenima bilo znatno više, oko 8.000, uglavnom zbog rasprostranjenosti islamske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini. Teodosijević je naveo da je sve do kasnih 1800-ih turski jezik imao značajan utjecaj na način života u regiji, šireći se kroz tursku upravu, vojsku i domaće preobraćenike na islam. Međutim, to više nije slučaj. Danas je utjecaj engleskog jezika neizmjerno veći.
Prema njegovim riječima, upotreba turcizama još uvijek ima određenu stilsku vrijednost u jeziku, iako se njome pretežno služe starije generacije pisaca. Mnoge neprevedene riječi prožimaju turski jezik, prvenstveno u vjerskim kontekstima gdje pojmovi kao što su džamija, muftija i molitva ostaju neprevedeni. Međutim, postoje mnoga druga područja u kojima se pojavljuju neprevedene riječi. Omiljena joj je riječ jok. Smatram da je riječ “Jok” posebno intrigantna jer nosi dvostruko značenje i “ne” i “ne”. Osim toga, volim izraz “vala”, koji potječe od islamske zakletve “wallahi bilahi”, što znači “Bogom”. Ova se riječ često koristi za intenziviranje ili naglašavanje izjave.
Teodosijević ističe zanimljivo zapažanje o turistima iz Turske. Većina posjetitelja na ovu lokaciju, izuzev vikend mladeži, obično dolazi putem Trails of our Empire Tours. Kao rezultat toga, često pretpostavljaju da lokalno stanovništvo govori turski i ostaju zatečeni kada naiđu na nekoga tko ne govori. “Kada je ratluk u pitanju, trebamo biti zahvalni što je sarma uvrštena u naše jelovnike”, komentirala je. Uživamo u raznim “domaćim” jelima kao što su pilavi, musake, kiseli kupus, razne pite, kao i peciva poput peciva.
Kada su u pitanju slatke poslastice, postoje određene turske delicije koje se ističu iznad ostalih. Tu spadaju tulumbe, baklava i tufahija. Tursku kuhinju definira obilna upotreba povrća i začina, kao i naglasak na juhama. Za Srbe su grah, krumpir i bijela juha omiljene namirnice, a uključivanje ovih jela često se smatra “šlagom na torti”. Širok izbor začina također se koristi za poboljšanje okusa turske kuhinje.
Iako postoje brojni drugi primjeri turskih kulturnih utjecaja, bitno je istaknuti značaj pojedinih televizijskih serija koje su postale dio svakodnevnog rituala žena. Od ovih serija, “Sulejman Veličanstveni”, “Kad lišće pada” i pionirska “10001 noć”, koja se obično naziva Šeherezada, izdvajaju se kao najistaknutije i najutjecajnije.
